Vunasta

Vunasta lama je tip domaće lame (Lama glama) s obilnim rundom, krupni kamelid porijeklom iz Anda u Južnoj Americi. Od lama s kraćom dlakom razlikuje se po gustom, vlaknima bogatom ogrtacu koji cesto seže niz noge, pokriva vrat i znatan dio glave. Odrasle jedinke dosežu visinu od oko 1,7 do 1,8 metra mjereno do vrha glave, a teže od 130 do 200 kilograma.

Poput ostalih lama, vunasta lama je krdzna zivotinja koja se veze uz svoje sudrugove i tvori ustaljene navike. U prisustvu poznatih njeguatelja mirna je i suradljiva, a mnoge jedinke dovoljno su radoznale da same pristupe posjetiteljima. Uzgaja se radi vlakana, kao tovarno grlo u pojedinim krajevima te sve cesce kao pratilac i cuvar manjih stocnih vrsta.

Gusta dlaka koja lami daje njezino ime zahtijeva više pažnje od runa lama s kratkim ogrtacem. Uzgajivaci šišaju vlakna obicno jedanput godišnje kako bi životinji osigurali udobnost i prikupili vunu. Uz odgovarajucu skrb, vunasta lama odgovara vlasnicima koji imaju prostor, vremena za njegu i interes za vlakna.

Kome odgovara

Vunasta lama odgovara vlasnicima koji imaju pašnjak, sklonište i spremnost brinuti se o krupnoj životinji te upravljati gustim ogrtacem. Nije kucni ljubimac. Buduci da su lame društvene životi, bolje im je u parovima ili manjim skupinama nego u samocu. Najcešci uzgajivaci su oni koji žele vlakna, mirnog pratioca na pašnjaku ili cuvara za ovce i koze.

Lama je jedna od najstarijih domaciniziranih životinja u Americi. Pripitomljavanje se odvijalo u visokim Andama Perua i okolnim planinskim podrucjima, a arheološki nalazi upucuju na postupak koji je zapoceo nekoliko tisucljeca unazad. Divlji guanako predak je domaće lame.

U andskim društvima lama je bila sastavni dio svakodnevnog života. Nosila je terete po planinskim stazama, osiguravala vlakna za tekstil, meso i kože, a njen gnoj koristio se kao gorivo i gnojivo. Pastiri su držali velika stada i kroz generacije birali životinje s traženim osobinama, medu njima i gustocu ogrtaca u hladnijim i višim predjelima.

Gusto runom obdarene lame, tip koji se danas cesto naziva vunastim, razvile su se u krajevima gdje su gusta vlakna služila i kao zaštita od hladnoce i kao prihod od žetve. Nakon europskog kontakta u šesnaestom stoljecu, brojnost lama u pojedinim podrucjima opala je zbog širenja uvezene stoke, ali su životi ostale važne diljem Anda.

Od kasnog dvadesetog stoljeca lame su izvožene u Sjevernu Ameriku, Europu i Australiju, gdje se uzgajaju radi vlakana, tovara, izložbi te kao cuvari i pratioci. Jedinke s vunastim ogrtacem tražene su u tim sredinama zbog vlakana i izgleda.

Vunasta lama ima dugacak vrat, uspravljene uši u obliku banane i vitke noge karakteristicne za lame, a uz to i iznimno gust ogrtac. Runo pokriva tijelo i seže duboko niz noge i gore uz vrat, a mnoge jedinke nose vlakna na celu i obrazima. To životinji daje zaobljenu, punastu siluetu u usporedbi s lamama kratke dlake.

Glava je relativno uska, s velikim ocima i mirnim izrazom. Lame imaju rascijepljenu gornju usnu i mekane dvoprsne stopice prikladne za neravno tlo.

Ogrtac i boje

Osnovni prepoznatljivi element je ogrtac. Runo vunaste lame gusto je i može narasti dugo medu strizenjima, zbog cega je godišnje strizenje standardna praksa. Boja je izrazito varijabilna: javlja se u cisto bijeloj, krem, žuticasto-smedoj, smedoj, sivoj i crnoj nijansi te u tockanim i krpanim kombinacijama. Vlakno je mekano, s malo zaštitnih dlaka u dobro uzgojenih jedinki, što ga cini prikladnim za predenje i tekstil.

Vunasta lama poznata je po pitomoj i blagoj naravi. Krdzna je životinja koja se veze uz druge lame i preferira društvo, pa se držanje u samocu ne preporucuje. Uz poznate rukovalce mirna je i suradljiva, a radoznalost cijele vrste cini da mnoge jedinke same pristupaju i istražuju nove ljude ili predmete.

Prema strancima dobro socijalizirana vunasta lama obicno je opuštena, ali pozorna. Lame komuniciraju tjelesnim stavom, položajem ušiju i pjevušenjem, a mogu pljunuti kad se osjete ugrožene ili natjecu za hranu, premda je pljuvanje na ljude rijetko u životinja kojima se rukuje strpljivo. S ostalim kucnim ljubimcima i manjom stokom pasmina je uglavnom miroljubiva, a neke lame drže se iskljucivo radi cuvanja ovaca ili koza od predatora.

Rano i nježno rukovanje je važno. Lama prekomjerno naviknuta na covjeka kao rucno odgojeni podmladak može postati nametljiva u odrasloj dobi, pa su dosljedne granice u mladosti temelj mirnijeg odraslog grla.

Skrb se usredotocuje na gusti ogrtac, stopice i društvene te fizicke potrebe životinje. Gusta dlaka zadržava toplinu pa su strizenje i pregled ogrtaca dio redovitog upravljanja stadom.

Njega dlake

• Strici runo jedanput godišnje, obicno u proljece, kako bi se sprijecilo pregrijavanje i prikupila vlakna.
• Pregledajte ogrtac radi zapetljanosti, onecišcenja i nametnika, s posebnom pažnjom na noge i trbušnu stranu.
• Podrezujte kopitima kandže prema potrebi, jer lame na mekanom tlu same ne troe kandže dovoljno.
• Pratite donje sjekutice i angažirajte veterinara ili iskusnog rukovalaca ako dode do prerastanja.

Kretanje

• Osigurajte svakodnevni izlaz na pašnjak radi pase i kretanja.
• Pružite dovoljno prostora za hodanje i trk, što odrzava mišice i stopice u dobroj formi.
• Uvjezbanim tovarnim lamama korisne su redovite šetnje s lakim tovarom.

Okoliš

Lamama je potrebna sigurna ograda, suho sklonište zašticeno od kiše i vjetra te hladovina u vrucim danima. Pregrijavanje je veci rizik od hladnoce za životinje s gustim ogrtacem, pa su hladovina, prozracivanje i svježa voda neophodne za toplih mjeseci. Drustvo najmanje još jedne lame dio je temeljne dobrobiti.

Lame su ucinkoviti pasaci prilagodeni oskudnoj andskoj vegetaciji i dobro pretvaraju skromnu krmu u dobru tjelesnu kondiciju. Osnovu prehrane cine pašnjak i travno sijeno. Vecini odraslih lama u dobroj kondiciji nije potrebna zrnatca ili je potrebna u minimalnoj kolicini, a pretjerano hranjenje koncentratima vodi pretilosti. Svježa voda mora biti uvijek dostupna, a mineralni dopunjak slobodnog pristupa formuliran za kamelide ili ovce s niskim udjelom bakra pokriva mikroelementarne potrebe.

Poslastice i dodaci

Manje kolicine prikladnih namirnica, primjerice komadici mrkve ili jabuke, mogu se koristiti štedljivo pri uvjezbavanju. Mineralna mješavina prikladna za kamelide i, u podrucjima s deficitarnim tlima, dodatak vitamina D zimi za tamno runom obdarene jedinke predstavljaju glavne suplemente. Svaku promjenu u prehrani uvodite postupno radi zaštite probavnog sustava.

Vunasta lama otporna je životinja koja uz dobro upravljanje cesto doživi 15 do 25 godina. Vecina zdravstvenih problema posljedica je nacina držanja, a ne nasljednih bolesti. Gust ogrtac cini toplinski udar vodecim sezonskim rizikom, dok redovita kontrola nametnika, pregled zuba i njega stopica sprjecava vecinu ostalih poteškoce.

Preventivna skrb

• Godišnji veterinarski pregled uz ocjenu tjelesne kondicije.
• Redovita cijepljenja i kontrola nametnika prema rasporedu utvrđenom s veterinarom.
• Redovito podrezivanje kandži i pregled zuba.
• Godišnje strizenje i upravljanje pregrijavanjem u toplom dijelu godine.
• Svježa voda i uravnotežena krma kroz cijelu godinu.

Ženke lame obicno dosežu spolnu zrelost s oko 18 do 24 mjeseca, kada narastu do odgovarajuce tjelesne velicine, dok se mužjaci uglavnom koriste za rasplod od druge do trece godine starosti. Lame su inducirane ovulatorice, što znaci da ženka otpušta jajnu stanicu kao odgovor na parenje, a ne prema fiksnom ciklusu, pa se mogu pariti u gotovo svako doba godine. Parenje se odvija dok ženka lezi u karakteristicnom kushed položaju, a uspješno parenje cesto završava ženkinim odbijanjem daljnjih kontakata.

Gravidnost traje otprilike 11,5 mjeseci, oko 350 dana, i gotovo uvijek rezultira jednim potomkom zvanim cria. Blizanci su rijetki. Porodi se obicno dogadaju danju, a zdravi podmladak najcešce stoji i sisa vec u roku od nekoliko sati. Podmladak se odbija od majke s oko cetiri do šest mjeseci. Uzgajivaci vunastih roditelja posebnu pažnju posvecuju kvaliteti vlakna uz procjenu tjelesne gradje i temperamenta.