Klasična (Ccara)

Klasicna (Ccara) jedna je od dvije osnovne vrste dlake domace ljame (Lama glama). Prepoznaje se po kratkoj, laganoj dlaci na tijelu te po cistoj glavi s malo vune na nogama i licu. Ovo je radni tip ljame, koji se stoljecima uzgajao u visokim Andama za transport tereta po strmim i stjenovitim terenima.

Odrasle jedinke su krupne. Uglavnom dosizu oko 1,7 do 1,8 metara izmjereno do glave, a tezina im se krece od 130 do 200 kilograma, zbog cega je Ccara prikladnija za tovarenje i farmerske poslove nego za proizvodnju vune. Kratka dlaka skuplja manje necistoca i laksa je za odrzavanje u zahtjevnim terenima od tezih, gustodlakih tipova.

Pasmine je miran i uravnotezen temperament. Ccara ljame su radoznale i inteligentne, brzo usvajaju rutine i dobro podnose rukovanje kada se naviknu na ljude. To su stadne zivotinje kojima treba barem jedan drugi kamelid za drustvo.

Kome odgovara

Ccara je prikladna za male farme, imanja i ruralne posjede s odgovarajucim ogradama i pasnjacima. Prakticno je rjesenje za one koji traze izdrzljivog tovarnika, mirnog cuvara stoke (ovaca ili koza) ili niskobudzetnu stadnu zivotinju. Nije kucansko kucno ljubimac i zahtijeva prostor, drustvo sebi slicnih te redovitu naviku rukovanjanja.

Ljama je pripitomljena od divljeg guanaka u Andama Juzne Amerike. Arheoloska istrazivanja smjestaju to pripitomljavanje u visoravni danasnjeg Perua i Bolivije nekoliko tisuca godina unazad, sto ljamu cini jednom od najstarijih pripitomljenih zivotinja na americkom kontinentu.

Za andske narode ljama je bila sredisnja radna zivotinja. Nosila je robu planinskim stazama, pruzala meso i koze, a njezin gnoj koristio se kao gorivo. U doba Incke drzave, veliki krda ljama premjestala su robu i zalihe kroz mrezu cesta koja je prelazila visoke prijevoje, gdje koloturni transport nije bio primjenjiv.

Tip Ccara odabiran je upravo za tu transportnu ulogu. Uzgajivaci su preferirali kraci kaput i atletsku gradu koja je mogla nositi terete na dugim razdaljinama i na velikoj nadmorskoj visini. Rezultat je vitak, kratkovunast zivotinja kakvu poznajemo danas, razlicita od tezeg vunastog tipa (Tampuli ili Lanuda), koji se vise cuvao radi vlakna.

Ljame, ukljucujuci Ccara tip, naknadno su iznesene izvan Juzne Amerike. Danas se uzgajaju diljem Sjeverne Amerike, Europe i Australazije za tovarenje, cuvar stoke i kao praceca stoka, no pasmina ostaje najcvrsce vezana uz peruansku i siru andsku domovinu.

Ccara ima klasicni ljamasti oblik: dugacak vrat drzav uspravno, klinasta glava s usicama oblika banane koje se savijaju prema unutra te duge noge graden za kretanje terenom. Kljucna znacajka je dlaka. Na tijelu nosi kratku do srednje dugu vunu, dok su lice, glava i donji dijelovi nogu gotovo bez dlake, sto zivotinji daje uredan i atletski izgled.

Grada je misicava, ali ne teSka. Ispravna Ccara ima ravne noge, ravna leda i duboka prsa, sto je korisno pri nosenju tereta. Jastucaste, dvoroznjaste noge hvataju kamen i meko tlo bez stete kakvu bi uzrokovala kopita.

Dlaka i boje

Ccara vuna je kraca i grublja od one gustodlakog tipa, s gornjim slojem pokrovnih dlaka iznad finijeg poddlaka. Boja je vrlo varijabilna. Javlja se cista bijela, plava, smeda, siva i crna, kao i sarene te pjegave kombinacije. Boja dlake nema utjecaja na radnu sposobnost i uglavnom je stvar individualnog uzgoja.

Ccara ima odmjeren i ujednacen temperament. Te su ljame budne i radoznale, istrazuju nove predmete i rutine te pamte iskustva rukovanjanja, zbog cega je dosljedna obrada iznimno vazna. Uz redovit i blag kontakt postaju lako vodljive, pogodne za utovar i rad.

U okruzenju obitelji, dobro socijalizirana Ccara je mirna i strpljiva. Prema strancima obicno je oprezna, a ne uznemirena, drzeci kratku distancu dok se ne navikne. Ta opreznost, u kombinaciji s velicinom i spremnoscuGananja uljeza, razlog je zasto se ljame cesto koriste za cuvanje krda ovaca i koza.

Prema ostalim zivotinjama Ccara je stadna vrsta kojoj treba barem jedan prateci kamelid. S domacom stokom uz koju je odrasla uglavnom zivi mirno. Pljuvanje je normalan komunikacijski signal koji ljame medusobno koriste uglavnom oko hrane ili hijerarhije, a prema ljudima se pojavljuje rijetko, obicno kad se zivotinja osjeti pritijesnjenom.

Njega dlake

• Kratke dlake Ccare rijetko zahtijevaju cetkanje; povremenim njezom uklanja se izgubljena dlaka i omogucuje pregled koze.
• Nozne nokte rezati po potrebi, obicno nekoliko puta godisnje, kako bi se dva prsta drzala razinjaravno.
• Provjeriti zube i, gdje je potrebno, podrezati borene zube kod cijely muzjaka.
• U toplim klimama, postrizati ili podrezati dulje dlakovite jedinke prije ljeta kako bi se sprijecio toplotni stres.

Kretanje

• Svakodnevan pristup pasnjaku ili ogradi za ispaSu i kretanje.
• Setnje ili izlasci s teretem odrzavaju radne zivotinje u formi i mentalno angaziranima.
• Prostor za trcanje i valjanje; ljame se kupaju u prasini radi odrzavanja dlake.

Okolis

Ccara je izdrzljiva i dobro podnosi hladnocu i nadmorsku visinu. Treba suhi, zastitjeni zaklon od vjetra i kise, stalni pristup cistoj vodi te sigurnu ogradu visine oko 1,2 do 1,5 metara. Pasnjak treba biti oslobojen otrovnog bilja. Obavezno osigurati barem jednog prateceg kamelida, jer usamljena ljama je ljama pod stresom.

Ljame su modificirani prezivaoci s troprekatnim zelucem, pa je osnova prehrane krma: pasnjacka trava i sijeno od trave. Ucinkovito probavljaju vlakna i ostaju u dobroj kondiciji uz relativno skromne kolicine hrane u usporedbi s vecim stocarskim zivotinjama. Cilj je stabilna tjelesna kondicija, ni premrsava ni pretila, jer pretilost je stvaran rizik na bogatim pasnjacima.

Osigurati stalni pristup cistoj vodi i obicnoj soli ili mineralnom dodatku prikladnom za kamelide, jer krma u mnogim podrucjima ima nedovoljno pojedinih minerala. Zitarice treba ograniciti i koristiti ih samo za podrsku radnim zivotinjama, u kasnoj trudnoci ili za laktaciju.

Poslastice i dodaci

Male kolicine mrkve ili jabuke odgovaraju kao nagrade u obuku. Mineralni dodatak za kamelide pokriva nedostatke na pasnjacima, a selen ili vitamin D mogu biti preporuceni u podrucjima s deficitom ili za zivotinje koje zimi borave u zatvorenom. Savjet o dodacima zatraziti od lokalnog veterinara, jer potrebe se razlikuju po regijama.

Ccara je otporna pasmina prilagodena teSkim planinskim uvjetima i uz dobro vodenje stada cesto zivi 15 do 25 godina. Vecina zdravstvenih problema potjece od nacina upravljanja, a ne od same pasmine: paraziti, prekomjerno hranjenje, losja njega kopita ili toplotni stres u vrucim i vlaznim klimama. Kratkovunasta radna zivotinja uglavnom bolje podnosi toplinu od one s gustom vunom.

Preventivna skrb

• Rutinska brojennja jaja u izmetu i ciljano odcrvljivanje.
• Godisnji veterinarski pregled i regionalna cijepljenja prema preporuci.
• Redovito rezanje noznih noktiju i procjena tjelesne kondicije.
• Sjena i voda ljeti; suh zaklon zimi.
• Mineralna suplementacija prikladna za podrucje uzgoja.

Zenke ljame mogu biti sprem za uzgoj vec s 12 do 18 mjeseci, ali mnogi uzgajivaci cekaju dok zivotinja ne postigne blizu dvije trecine odrasle tezine prije prvog parenja. Muzjaci sporije sazrijevaju i obicno su plodni od otprilike dvije do tri godine starosti.

Ljame su inducirani ovulatori, sto znaci da zenka ispusta jajce kao odgovor na parenje, a ne prema fiksnom ciklusu, pa se mogu pariti gotovo u bilo koje doba godine. Parenje se odvija dok su obje zivotinje u kushed polozaju (klece), a muzjak pri tome ispusta karakteristican zvuk zujanja koji se naziva orgling.

Graviditet je dugacak, otprilike 11,5 mjeseci, i gotovo uvijek rezultira jednim krijom. Blizanci su rijetki. Porod se obicno dogada danju, a zdravi kria normalno stoji i sisa unutar sat do dva. Mladunci se obicno odbijaju od sise s otprilike cetiri do sest mjeseci. Odrzavanje posebne grupe za odbijenu mladuncad i izbjegavanje pretjeranog rukovanjanja mladim muzjacima pomazje sprijeciti probleme s ponasanjem kasnije.