Sibirski haski

Sibirski haski je radni pas srednje velicine uzgojen za vucu laganih tereta na velike udaljenosti u hladnim podnebljima. Potjece od naroda Cukci sa sjeveroistoka Rusije, koji su se na pasminu oslanjali za prijevoz preko smrznutog terena. Odrasli psi obicno dosezu visinu od 51 do 60 cm u grebenu i tezinu od 16 do 27 kg, pri cemu su muzjaci veci od zenki.

Pasmina je prijateljska i dobrocudna, gotovo bez teritorijalnog cuvarskog nagona koji se vidi kod mnogih radnih pasa. Haskiji su drustveni s ljudima, ukljucujuci i strance, zbog cega su slabi cuvari, ali laki suzivot u prometnom kucanstvu. Takoder su samostalni i uzgojeni da na stazi donose odluke, a ta se osobina pri obuci ocituje kao tvrdoglavost.

Energija je glavna znacajka. Haski koji ne dobiva dovoljno kretanja cesto kopa, zavija ili bjezi. Pasmina odgovara vlasnicima koji mogu osigurati svakodnevnu snaznu aktivnost i sigurno ogradeni prostor.

Kome odgovara

Sibirski haski odgovara aktivnim vlasnicima i obiteljima koji uzivaju u svakodnevnom kretanju i boravku na otvorenom. Dobro podnosi hladnija podneblja i domove sa sigurnim dvoristem. Loš je izbor za one koji zele psa cuvara, koji su dugo odsutni ili koji ne podnose linjanje i glasanje.

Pasmina potjece od naroda Cukci iz regije Cukotke na sjeveroistoku Sibira. Bio im je potreban pas koji moze vuci lagane terete na saonicama preko velikih udaljenosti uz ogranicenu hranu, pa su uzgajali za izdrzljivost, staloženu narav i sposobnost zivota u bliskom dodiru s obitelji. Psi su spavali medu djecom i cijenila se njihova suradljivost, a ne agresivnost.

Godine 1908. psi za saonice iz Sibira uvezeni su na Aljasku, gdje su se koristili za prijevoz i utrke saonica tijekom razdoblja zlatne groznice. Psi su se u utrkama na velike udaljenosti pokazali brzima i otpornima, sto im je izgradilo ugled medu vodicima zaprega u toj regiji.

Pasmina je privukla siru pozornost 1925. tijekom dostave seruma u Nome, kada su stafetne zaprege pasa prenosile antitoksin protiv difterije do grada preko stotina kilometara smrznutog terena. Nekoliko sibirskih haskija sudjelovalo je u tom pothvatu, a dogadaj je javnost zainteresirao za pasminu.

Americki kennel klub priznao je sibirskog haskija 1930. Pasmina danas FCI vodi u skupini sjevernih vucnih pasa, a u Hrvatskoj je upisuje Hrvatski kinoloski savez (HKS). Od priznanja se prosirila daleko izvan svojih radnih korijena i sada se drzi uglavnom kao pratitelj, premda zadrzava nagon za trcanjem i vucom.

Sibirski haski ima zbijenu, uravnotezenu gradu koja odrazava njegovu namjenu vuce saonica. Tijelo je nesto duze nego sto je visoko, prsa su duboka ali ne siroka, a noge su ravne i dobro omiscicene. Rep je gusto obrastao dlakom i nosi se u zavoju nalik srpu kada je pas pozoran, a u opustenom stanju cesto pada. Kretanje je glatko i naizgled bez napora, s laganim, elasticnim hodom.

Dlaka i boje

Dvostruka dlaka ima meku, gustu poddlaku i ravnu vanjsku dlaku koja lezi plosno uz tijelo. Poddlaka se obilno linja dvaput godisnje, u procesu koji vlasnici nazivaju izbacivanjem dlake. Boje se krecu od cisto bijele preko sive, crne, crvene, sabljaste i agouti, obicno u kombinaciji s bijelom na nogama, prsima i njusci. Oznake na licu su ceste i znatno se razlikuju medu psima. Boja ociju neovisna je o boji dlake, a jedno plavo oko uz jedno smede, poznato kao heterokromija, prihvaca se kod pasmine.

Sibirski haski je prijateljski i staložene naravi. Pasmina je razvijena za zivot u bliskom dodiru s obiteljima i pokazuje naklonost prema ljudima svih dobi, zbog cega je dobar pratitelj u kucanstvima s djecom. Strance docekuje srdacno, a ne s oprezom, pa rijetko sluzi kao pas cuvar.

S drugim psima haski je obicno drustven, sto odrazava njegovu povijest zivota i rada u zaprezi. Snazan lovni nagon znaci da moze juriti macke, male zivotinje i stoku, pa su rana socijalizacija i nadzor vazni u domovima s vise zivotinja.

Samostalnost je temeljna osobina. Haskiji su uzgojeni da razmisljaju na stazi, a ta se neovisnost kod kuce ocituje kao tvrdoglavost. Inteligentni su, ali nisu željni ugadanja kao neke pasmine te im je potrebno strpljivo i dosljedno postupanje. Mnogi su glasni, koriste zavijanje i prepoznatljiv zvuk nalik govoru umjesto cestog lajanja. Dosadan ili nedovoljno izvjezban haski cesto kopa, bjezi ili zavija, pa su mu potrebni mentalni i tjelesni poticaji.

Sibirski haski je zahtjevna pasmina po pitanju aktivnosti i ogradivanja, premda mu je dlaku izmedu linjanja prilicno lako odrzavati cistom. Pasmina najbolje uspijeva u hladnijim podnebljima i treba zastitu od vrucine u toplim podrucjima.

Njegovanje dlake

• Cetkajte dlaku jednom ili dvaput tjedno radi uobicajenog linjanja.
• Cetkajte svakodnevno tijekom dvaju godisnjih izbacivanja dlake, kada se poddlaka obilno linja.
• Kupajte samo povremeno jer se dlaka uglavnom sama cisti.
• Skracujte pandze svakih nekoliko tjedana i provjeravajte ima li u usima necistoce.
• Ne sisajte dvostruku dlaku jer ona stiti i od hladnoce i od vrucine.

Tjelovjezba

• Osigurajte najmanje jedan do dva sata snazne aktivnosti svaki dan.
• Trcanjem, planinarenjem, vucom saonica ili canicrossom zadovoljite nagon za vucom.
• Drzite psa na uzici na otvorenim prostorima zbog snaznog lovnog nagona.
• Dodajte hranilice s pitalicama i igre obuke za mentalni rad.

Okolina

Pasmini najbolje odgovara siguran dom s visokom ogradom ukopanom pri dnu. Haskiji su poznati majstori bijega koji se penju, skacu i podkapavaju prepreke. Hladnocu dobro podnose, ali u vrucini trebaju hlad i vodu. Zivot u stanu moguc je samo uz predanu svakodnevnu tjelovjezbu.

Sibirskog haskija cesto opisuju kao ucinkovitog hranca, sto znaci da moze odrzavati kondiciju na manje hrane nego sto bi se ocekivalo s obzirom na velicinu. Ta osobina dolazi iz njegove povijesti napornog rada uz ogranicene obroke. Potpuna i uravnotezena prehrana primjerena dobnoj fazi i razini aktivnosti psa zadovoljava njegove potrebe. Radni psi ili psi za saonice mogu tijekom napornih aktivnosti trebati vise kalorija i vise masti, dok haskijima kao kucnim ljubimcima treba pazljiva kontrola obroka kako bi ostali vitki.

Poslastice i dodaci prehrani

Poslastice drzite na oko 10 posto dnevnih kalorija kako biste sprijecili debljanje. Vecini haskija na potpunoj prehrani ne trebaju dodaci, premda veterinar moze preporuciti omega masne kiseline za kvalitetu dlake ili potporu zglobovima kod starijih pasa. Stalno osiguravajte svjezu vodu, osobito nakon tjelovjezbe.

Sibirski haski je opcenito zdrava i otporna pasmina, sto je posljedica razvoja u zahtjevnim radnim uvjetima. Vecina zivi 12 do 14 godina. Glavni problemi su nasljedni poremecaji ociju i bolesti zglobova, koje odgovorni uzgajivaci pregledom iskljucuju. Redovita veterinarska skrb i razuman raspored tjelovjezbe pomazu odrzati pasminu u dobrom stanju.

Preventivna skrb

• Zakazujte godisnje veterinarske preglede i drzite cijepljenja azurnima.
• Rasplodne pse dajte pregledati na bolesti kukova i ociju.
• Drzite psa vitkim radi zastite zglobova.
• Odrzavajte plan zastite od nametnika.
• Redovito perite zube i osigurajte stomatoloske preglede.

Sibirski haski je inteligentan i brzo uci, ali zbog samostalne naravi ne odabire uvijek poslusnost. Pasmina je razvijena za rad s odredenom samostalnoscu, pa vodici trebaju ocekivati odredenu tvrdoglavost. Kratke, raznolike seanse temeljene na nagradi djeluju bolje od dugih i jednolicnih, koje psa dosaduju. Dozivanje je poseban izazov zbog snaznog lovnog nagona i porivanja za trcanjem, pa mnogi vlasnici nikada ne puste haskija bez uzice na otvorenom. Rana socijalizacija s ljudima, psima i dodirom postavlja temelj za uravnotezenu odraslu jedinku.

Osnove

1. Zapocnite socijalizaciju i nezno rukovanje u stenecoj dobi.
2. Najprije naucite reakciju na ime i obracanje pozornosti.
3. Izgradite pouzdano sjedenje, lijeganje i ostajanje uz nagrade hranom.
4. Intenzivno uvjezbavajte dozivanje, ali psa na otvorenom drzite na uzici ili dugoj uzici.
5. Rano uvedite ponasanje na uzici radi obuzdavanja nagona za vucom kod pasmine.
6. Seanse drzite kratkima i zavrsite ih uspjehom.

Odgovoran uzgoj sibirskih haskija usredotocen je na zdravstvene preglede i narav. Iako psi postaju tjelesno sposobni ranije, vecina uzgajivaca ceka barem dvije godine kako bi se prije parenja procijenilo zdravlje kukova i ociju. Zenke obicno ulaze u tjeranje dvaput godisnje. Trudnoca traje oko 63 dana od zaceca, a legla u prosjeku broje cetiri do sest stenadi, premda se javljaju i veca legla.

Novorodena stenad tijekom prvih tjedana potpuno ovisi o majci za toplinu i hranu. Oci se otvaraju oko dva tjedna, a odbijanje od sise pocinje oko cetiri tjedna kada stenad prelazi na cvrstu hranu. Razdoblje socijalizacije od otprilike tri do dvanaest tjedana vazno je za ovu samostalnu pasminu, pa rano izlaganje ljudima, zvukovima i neznom rukovanju oblikuje ponasanje odrasle jedinke. Vecina uzgajivaca daje stenad u nove domove s osam tjedana ili kasnije. Buduci uzgajivaci trebaju potvrditi zdravstvene potvrde oba roditelja i imati plan za smjestaj svakog steneta.

Kako registrirati psa pasmine Sibirski haski u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je čipiranje pasa obvezno na razini cijele države otprilike od 2009. godine, uz upis u Središnji registar kućnih ljubimaca. Državna evidencija time je riješena; što nedostaje, jest zapis koji odgovara i izvan granica. Besplatni profil United Pet Cluba daje ga psu pasmine Sibirski haski: fotografija, podaci i vaši kontakti, pretraživi odasvud. Registracija traje nekoliko minuta.

Veterinar ugrađuje čip, ali sama ugradnja ne registrira ništa drugdje; ta odgovornost ostaje na vama. Registrirajte mikročip besplatno u doživotnom planu: prima se čip svake marke, ažuriranja nakon selidbe ne koštaju ništa, a zapis odgovara na skeniranja u svako doba, u Hrvatskoj i izvan nje. Otvorite besplatan račun i riješite oboje večeras.