Samoyed je prijateljska, nasmijana sibirska pasmina poznata po nježnoj naravi, razigranom duhu i druželjubivoj ljubavi prema ljudima.
Kako je dlaka pasmine Samojed građena i što to znači pri njezi.
Kritično: Pasminu Samojed ne treba šišati do kože.
Poddlaka drži vrućinu vani jednako kao i hladnoću, a pokrovna dlaka štiti kožu od sunca i uboda kukaca. Šišanje cijele dlake uklanja oboje. Često izraste u mrljama, mekana ili druge boje, a kod nekih životinja pokrovna dlaka se više nikada ne vrati kako treba. Iščetkajte poddlaku umjesto da je režete.
Informacija: Samojed pušta poddlaku u jakim naletima.
Poddlaka izlazi u jakim naletima tijekom nekoliko tjedana. Grablje za poddlaku, ili kupanje praćeno pravim sušenjem, skidaju je daleko brže od svakodnevnog četkanja. Kratko šišanje ovdje nije prečac.
A few of the Samojed profiles members have added to United Pet Club.
Samojed je srednje velika sibirska radna pasmina s bijelom dvostrukom dlakom, blagim i druzeljubivim karakterom te zivotnim vijekom od 12 do 14 godina.
Samojed je srednje velika pasmina tipa spica koja potjece iz Sibira, gdje je zivio i radio uz samojedske narode. Pasminu prepoznajemo po gustoj bijeloj dlaci, tamnim ocima i prema gore izvijenim kutovima usana zbog kojih izgleda kao da se stalno smije. Odrasli psi obicno dosezu visinu izmedu 48 i 60 cm u grebenu te tezinu od priblizno 16 do 30 kg.
Samojede su uzgajali za lov, cuvanje sobova i vucu saonica, a cesto su spavali medu ljudima za koje su radili. Taj bliski dodir s covjekom oblikovao je psa koji je prijateljski raspolozen, blag i jako vezan za ljude. Pasmina ostaje aktivna i razigrana te lose podnosi duga razdoblja samoce.
Dlaka je najzahtjevnije obiljezje pasmine. Rijec je o pravoj dvostrukoj dlaci koja obilno linja i trazi redovito cetkanje tijekom cijele godine. Tko razmislja o samojedu, treba racunati na stalnu njegu i svakodnevnu aktivnost.
| Obiljezje | Podatak |
|---|---|
| Podrijetlo | Rusija (Sibir) |
| Velicina | Srednja |
| Zivotni vijek | 12 do 14 godina |
| Skupina / uloga | Radna pasmina (vuca saonica, cuvanje stada, drustvo) |
| Dobro se slaze s | Obiteljima, djecom i drugim psima uz socijalizaciju |
Samojed pristaje aktivnim kucanstvima koja mu mogu pruziti drustvo, kretanje i dosljednu njegu. To je druzeljubiv pas koji zeli biti dio svakodnevice, pa odgovara ljudima koji su cesto kod kuce ili psa mogu voditi sa sobom. Manje je prikladan onima koji zele dlaku bez puno odrzavanja ili tihog, samostalnog psa.
Samojed potjece iz Sibira, gdje su ga nomadski samojedski narodi koristili za cuvanje sobova, vucu saonica i lov prije nego sto je krajem devetnaestog stoljeca stigao u zapadnu Europu.
Samojed ime nosi po samojedskim narodima sjevernog Sibira, koji su pse stoljecima drzali u jednoj od najhladnijih naseljenih regija na svijetu. Psi su cuvali sobove, vukli saonice, lovili i nocu grijali svoje vlasnike. Buduci da su te zajednice ovisile o psima i zivjele s njima u tijesnom prostoru, agresija prema ljudima nije se uzgajala u liniji.
Pasmina je radila na sirokom podrucju sibirske tundre. Gusta bijela dlaka i izdrzljivost cinili su je prikladnom za duga putovanja po snijegu i ledu na temperaturama duboko ispod nule. Boje dlake u radnoj populaciji ukljucivale su bijelu, krem i nijansu boje keksa.
Istrazivaci su samojede iznijeli iz Sibira krajem devetnaestog stoljeca, a psi su koristeni na polarnim ekspedicijama zbog snage vuce i podnosenja hladnoce. Odatle je pasmina stigla u Englesku, gdje su je rani uzgajivaci ucvrstili na Zapadu. Engleskom ljubitelju Ernestu Kilburn-Scottu cesto se pripisuje zasluga za promicanje pasmine u Britaniji u tom razdoblju.
Samojeda su veliki kinoloski savezi priznali pocetkom dvadesetog stoljeca, a prosirio se u Sjevernu Ameriku i dalje. Danas se drzi uglavnom kao pratitelj i izlozbeni pas, premda ga neki vlasnici jos uvijek pripremaju za vucu saonica i druge radne zadatke.
Samojed je srednje velik bijeli spic s gustom dvostrukom dlakom, uspravnim usima, repom nosenim preko leda i tamnim, duboko usadenim ocima.
Samojed ima klasicnu siluetu spica: klinastu glavu, uspravne trokutaste usi, duboka prsa i bujan rep nosen preko leda. Tijelo je nesto duze nego sto je visoko, a pas se krece laganim, prostranim kasom. Muzjaci su uglavnom veci i obilnije obrasli dlakom od zenki.
Najprepoznatljivije obiljezje je takozvani samojedski osmijeh, koji nastaje zbog izvijenosti kutova usana prema gore. Taj oblik nije samo estetski; izvijene usne sprjecavaju psa da slini, cime se smanjuje stvaranje leda na njusci po hladnom vremenu.
| Obiljezje | Standard |
|---|---|
| Visina | Muzjaci 53 do 60 cm; zenke 48 do 53 cm |
| Tezina | Muzjaci 20 do 30 kg; zenke 16 do 23 kg |
| Dlaka | Gusta dvostruka dlaka: gruba ravna pokrovna dlaka preko meke guste poddlake |
| Boje | Bijela, krem, boja keksa te bijela s bojom keksa |
| Oci | Tamne, bademaste, siroko razmaknute |
Pokrovna dlaka je ravna i odstoji od tijela, dok je poddlaka meka i gusta. Priznate boje su bijela, krem, boja keksa te kombinacije bijele i boje keksa. Dlaka na vrhovima nosi blagi srebrnasti sjaj. Pasmina ravnomjerno linja tijekom cijele godine te jednom ili dvaput godisnje obilno mijenja poddlaku, kada otpadne velika kolicina dlake.
Samojedi su prijateljski, blagi i druzeljubivi psi koji se snazno vezu za ljude, slazu se s djecom i drugim psima te su skloniji glasanju nego agresiji.
Samojed je prijateljski, blag i razigran, sa snaznom privrzenoscu obitelji. Uzgajan je za zivot medu ljudima i najbolje se osjeca kad je ukljucen u kucanske aktivnosti. Pasmina je opcenito dobra s djecom i obicno se slaze s drugim psima, osobito ako je socijalizirana od malih nogu.
Pasmina slabo odgovara za cuvarsku sluzbu. Samojedi su skloni pozdravljanju stranaca, a ne izazivanju, pa su nepouzdani cuvari osim sto mogu podici uzbunu. Glasni su psi i lajat ce, zavijati i ispustati razne zvukove, osobito kad im je dosadno ili su sami.
Bez drustva ili kretanja samojed moze postati nemiran i sklon razaranju. Ista inteligencija i energija zbog kojih je bio sposoban radni pas znace da mu trebaju mentalni i tjelesni izlazi. Rana socijalizacija i stabilna rutina pomazu da izraste u smirenog odraslog psa.
| Osobina | Ocjena |
|---|---|
| Privrzenost | 5 |
| Energija | 4 |
| Podloznost obuci | 3 |
| Glasnost | 4 |
| Linjanje | 5 |
Samojedima trebaju cesto cetkanje, svakodnevno kretanje i redovito drustvo; obilna dlaka i izrazena druzeljubivost cine ih zahtjevnijom pasminom.
Samojed dobro podnosi hladnocu i vise voli svjeziju klimu. Po toplom vremenu trebaju mu hlad, svjeza voda i paznja da se ne pregrije. Pasmina je najsretnija u kuci uz obitelj, a ne sama vani, i najbolje joj je ondje gdje moze biti uz ljude veci dio dana.
Samojedi dobro napreduju na potpunoj, uravnotezenoj hrani primjerenoj zivotnoj fazi i razini aktivnosti, ponudenoj u odmjerenim obrocima radi zdrave tezine.
Samojed treba potpunu i uravnotezenu hranu oblikovanu za njegovu zivotnu fazu, bilo da je stene, odrastao ili stariji pas. Aktivni i radni psi trebaju vise kalorija od manje aktivnih kucnih ljubimaca, pa kolicina hrane treba pratiti tjelesno stanje pojedinog psa, a ne unaprijed odreden broj. Obroke odmjeravajte i prilagodavajte prema tezini i aktivnosti.
Odrzavanje samojeda vitkim podupire zdravlje zglobova i s vremenom smanjuje opterecenje tijela. Svjeza voda treba uvijek biti dostupna, sto je vaznije za psa s obilnom dlakom po toplom vremenu.
| Zivotna faza | Kolicina dnevno | Obroci |
|---|---|---|
| Stene (2 do 6 mjeseci) | Prema uputi proizvoda za rast | 3 do 4 |
| Stene (6 do 12 mjeseci) | Prema uputi proizvoda za rast | 2 do 3 |
| Odrastao pas | Oko 1,5 do 2,5 salice suhe hrane | 2 |
| Stariji pas | Smanjeno prema aktivnosti | 2 |
Poslastice neka cine mali udio dnevnih kalorija, otprilike deset posto ili manje, kako biste izbjegli debljanje. Vecini pasa na potpunoj hrani dodaci nisu potrebni. O svim dodacima za zglobove, kozu ili dlaku posavjetujte se s veterinarom prije uvodenja.
Samojedi su opcenito otporni i zive 12 do 14 godina, no pasmina je sklona nekim nasljednim stanjima, ukljucujuci displaziju kukova i bolest bubrega vezanu uz pasminu.
Samojed je opcenito zdrava pasmina s tipicnim zivotnim vijekom od 12 do 14 godina. Kao i kod mnogih cistokrvnih pasa, nosi neke nasljedne zdravstvene rizike, a odgovorni uzgajivaci pretragama provjeravaju rasplodne pse kako bi ih smanjili. Kupci trebaju pitati o zdravstvenim pretragama roditelja.
Pasmina se povezuje s nasljednim bubreznim stanjem poznatim kao samojedska nasljedna glomerulopatija, koje zahvaca bubrege i teze je kod muzjaka. U pasmini se javljaju i ocna te zglobna stanja.
| Stanje | Znakovi | Napomena |
|---|---|---|
| Displazija kukova | Ukocenost, sepanje, nevoljkost za kretanjem | Pretrazujte rasplodne pse; drzite psa vitkim |
| Samojedska nasljedna glomerulopatija | Pojacana zed, gubitak tezine, slabljenje bubrega | Nasljedna; teza kod muzjaka |
| Progresivna atrofija mreznice | Nocno sljepilo, slabljenje vida | Dostupni DNK i ocni testovi |
| Hipotireoza | Debljanje, tromost, promjene dlake | Vodi se svakodnevnim lijekom |
| Secerna bolest | Pojacana zed i mokrenje, gubitak tezine | Zahtijeva veterinarsko vodenje |
Samojedi su inteligentni, ali samostalni, pa najbolje uce uz ranu, dosljednu obuku temeljenu na nagradi i dovoljno raznolikosti da ostanu zainteresirani.
Samojed je inteligentan i brzo uci, ali ima samostalnu crtu naslijedenu iz radne proslosti. Moze izgubiti zanimanje za ponavljajuce vjezbe i sam odluciti vrijedi li neki zahtjev slusati. Obuka najbolje funkcionira kad je dosljedna, pozitivna i dovoljno raznolika da zadrzi pasju paznju.
Rana socijalizacija je vazna. Izlaganje steneta ljudima, drugim psima i novim situacijama pomaze mu da izraste u samouvjerenog, smirenog psa. Buduci da je pasmina glasna, korisno je i nauciti znak za tisinu te lajanje obuzdavati kretanjem i drustvom, a ne kaznom.
Samojedi dosezu rasplodnu zrelost u drugoj godini, nose mladunce oko devet tjedana i obicno daju legla od priblizno cetiri do sest stenadi.
Samojedi sporo dosezu tjelesnu zrelost, pa odgovorni uzgajivaci obicno cekaju da pas zade duboko u drugu godinu prije parenja kako bi se dovrsile zdravstvene pretrage. Pretrage kukova, ociju i za pasminu relevantne DNK pretrage oba roditelja pomazu smanjiti nasljedne probleme u leglu, ukljucujuci bubrezno stanje vezano uz pasminu.
Gravidnost kod pasa traje oko 63 dana, nesto vise od devet tjedana. Legla samojeda obicno sadrze cetiri do sest stenadi, premda se velicina razlikuje. Stenad se rada s mekom dlakom koja se zgusnjava kako rastu, a odrasla dvostruka dlaka razvija se tijekom prvih mjeseci i godina.
Rani tjedni usredotoceni su na majcinu skrb, toplinu i postojan dobitak tezine stenadi. Od nekoliko tjedana starosti uzgajivaci zapocinju njezno rukovanje i socijalizaciju kako bi se stenad naviknula na ljude prije odlaska u nove domove, obicno oko osmog tjedna ili kasnije.
| Pokazatelj | Vrijednost |
|---|---|
| Rasplodna zrelost | Obicno nakon priblizno 18 do 24 mjeseca |
| Gravidnost | Oko 63 dana |
| Prosjecna velicina legla | 4 do 6 stenadi |
| Odbijanje od sise | Oko 6 do 8 tjedana |
| Preporucene zdravstvene pretrage | Kukovi, oci i DNK pretrage pasmine |
Besplatan doživotni profil za vašeg psa pasmine Samojed kod United Pet Cluba, s registriranim čipom i bez naknada za obnovu.
Vaš pas pasmine Samojed može već danas dobiti besplatan profil u registru United Pet Cluba, s mikročipom ili bez njega. Profil povezuje vaš telefon i adresu s podacima psa, a upravo ta veza pretvara skeniranje u skloništu u poziv vama. Registrirajte psa u nekoliko minuta; profil ostaje besplatan doživotno.
Veterinar ugrađuje čip, ali sama ugradnja ne registrira ništa drugdje; ta odgovornost ostaje na vama. Registrirajte mikročip besplatno u doživotnom planu: prima se čip svake marke, ažuriranja nakon selidbe ne koštaju ništa, a zapis odgovara na skeniranja u svako doba, u Hrvatskoj i izvan nje. Otvorite besplatan račun i riješite oboje večeras.
Otvorite besplatan račun kod United Pet Cluba, ispunite podatke psa pasmine Samojed s fotografijom i spremite profil. Besplatan je cijeli pseći život, a obvezni upis u Središnji registar kućnih ljubimaca ide zasebno.
Upišite 15-znamenkasti broj čipa u besplatan račun zajedno s adresom i telefonom. Doživotni plan prima čip svake marke i nikada ne naplaćuje ažuriranja.
Jest, čipiranje pasa i upis u Središnji registar kućnih ljubimaca obvezni su otprilike od 2009. godine. Zapis United Pet Cluba to dopunjuje kako bi broj odgovarao i izvan Hrvatske, besplatno.
Ništa. Besplatni doživotni plan pokriva profil, registraciju čipa i sva buduća ažuriranja, bez godišnjih naknada.
Cesta pitanja o velicini, karakteru, potrebama njege dlake, zivotnom vijeku i prikladnosti samojeda za obitelji.
Samojedi su srednje velika pasmina. Muzjaci dosezu oko 53 do 60 cm i tezu priblizno 20 do 30 kg, dok zenke dosezu oko 48 do 53 cm i tezu priblizno 16 do 23 kg.
Samojedi su prijateljski, blagi, razigrani i druzeljubivi. Snazno se vezu za obitelj, opcenito se dobro slazu s djecom i drugim psima te su skloni toplo pozdraviti strance, a ne cuvati.
Rijec je o zahtjevnijoj pasmini. Gusta dvostruka dlaka treba cetkanje nekoliko puta tjedno, a svakodnevno tijekom linjanja, dok psu treba jedan do dva sata kretanja i redovito drustvo da bi bio zadovoljan.
Tipican zivotni vijek je 12 do 14 godina. Redovita veterinarska skrb, zdrava tezina i pretrage za stanja vezana uz pasminu podupiru dug zivot.
Jesu. Blaga narav usmjerena na ljude cini ih prikladnima aktivnim obiteljima koje mogu pruziti drustvo, kretanje i njegu dlake. Manje odgovaraju domovima koji su prazni dugim satima.
Da. Ravnomjerno se linjaju tijekom cijele godine te jednom ili dvaput godisnje obilno mijenjaju poddlaku, kada otpadne velika kolicina dlake i potreba za cetkanjem raste.
Ne bas. Prijateljski su prema strancima i losi su cuvari, premda su glasni i lajat ce da podignu uzbunu.
