Finski špic je živahna lisičje-crvena pasmina i nacionalni pas Finske, cijenjen kao glasan 'lajavi ptičar' i živahan pratitelj.
Kako je dlaka pasmine Finski špic građena i što to znači pri njezi.
Kritično: Pasminu Finski špic ne treba šišati do kože.
Poddlaka drži vrućinu vani jednako kao i hladnoću, a pokrovna dlaka štiti kožu od sunca i uboda kukaca. Šišanje cijele dlake uklanja oboje. Često izraste u mrljama, mekana ili druge boje, a kod nekih životinja pokrovna dlaka se više nikada ne vrati kako treba. Iščetkajte poddlaku umjesto da je režete.
Informacija: Finski špic pušta poddlaku u jakim naletima.
Poddlaka izlazi u jakim naletima tijekom nekoliko tjedana. Grablje za poddlaku, ili kupanje praćeno pravim sušenjem, skidaju je daleko brže od svakodnevnog četkanja. Kratko šišanje ovdje nije prečac.
A few of the Finski špic profiles members have added to United Pet Club.
Finski Å¡pic srednje je velik pas lisiÄje crvene boje iz Finske, glasan pratilac u lovu i živahan kućni ljubimac koji živi otprilike 13 do 15 godina.
Finski Å¡pic srednje je velika pasmina Å¡picastog tipa kvadratiÄne graÄ‘e, s uspravnim uÅ¡ima i repom svijenim preko leÄ‘a. Dlaka mu je tople lisiÄje crvene boje, a upravo ta boja daje psu prepoznatljiv izgled. Pasmina je nacionalni pas Finske, gdje ima dugu povijest kao pratilac u lovu po sjevernim Å¡umama.
U domovini finski Å¡pic radi kao pas koji lajanjem pokazuje divljaÄ. Pronalazi ptice, zadržava ih na stablu i ustrajno laje kako bi lovca doveo do mjesta. Taj je posao oblikovao velik dio karaktera pasmine: samostalnost na terenu, budnost na pokret i zvuk te snažan i Äest glas. Vlasnici psa Äesto opisuju kao živahnog i samosvojnog, a ne kao onoga koji poÅ¡to-poto želi udovoljiti.
Kao pratilac finski Å¡pic je aktivan i privržen svojem domu. Sklon je bliskom vezivanju s Älanovima obitelji, dok prema strancima ostaje suzdržan. Pasmina odgovara ljudima koji mu mogu osigurati svakodnevno kretanje i kojima ne smeta pas koji rado koristi svoj glas.
| ZnaÄajka | Pojedinost |
|---|---|
| Podrijetlo | Finska |
| VeliÄina | Srednja |
| Životni vijek | 13 do 15 godina |
| Skupina / uloga | Å picasti tip, lovaÄki pas koji lajanjem pokazuje divljaÄ i pratilac |
| Dobar s | Obiteljima, starijom djecom, vlasnicima koji mogu zadovoljiti potrebe za kretanjem i njegom |
Finski špic pristaje uz aktivan dom koji uživa u vremenu na otvorenom i može podnijeti glasnog, samostalnog psa. Najbolje se snalazi s vlasnicima koji primjenjuju dosljedan trening temeljen na nagradi te mu svaki dan mogu pružiti društvo i kretanje. Ljudima kojima treba tih pas ili koji su odsutni dulje vrijeme glas i energija ove pasmine bit će zahtjevni.
Finski Å¡pic razvio se od sjevernih Å¡picastih pasa u Finskoj, gdje je stoljećima uzgajan kao lovaÄki pas koji laje na ptice, a poslije priznat kao nacionalna pasmina.
Finski Å¡pic potjeÄe od pasa Å¡picastog tipa koji su stoljećima živjeli s narodima diljem sjevernih Å¡uma Finske i okolnog podruÄja. Ti su psi bili cijenjeni zbog sposobnosti da pronaÄ‘u i pokažu divljaÄ te su se prilagodili oÅ¡troj klimi i dugim zimama.
Kroz naraÅ¡taje pasminu su držali lovci u ruralnoj Finskoj kako bi im pokazivala ptice poput tetrijeba i velikog tetrijeba. Pas bi pratio pticu, natjerao je na stablo i lajao kako bi oznaÄio mjesto dok se lovac približavao. Ta radna metoda dala je pasmini nadimak psa koji laje na ptice.
Do devetnaestog stoljeća tip se u zabaÄenim krajevima poÄeo mijeÅ¡ati s drugim psima, pa su uzgajivaÄi radili na tome da prikupe i saÄuvaju izvornog finskog lovaÄkog Å¡pica. Organizirani napori u Finskoj postavili su standard i odabirali za lisiÄju crvenu dlaku te nagon za lajanjem koji su odreÄ‘ivali radnog psa.
Finski Å¡pic poslije je priznat kao nacionalni pas Finske. Iz domovine pasmina se proÅ¡irila u druge zemlje kao lovaÄki pas i kao pratilac, no izvan sjeverne Europe ostaje rjeÄ‘a od mnogih drugih Å¡picastih pasmina.
Finski Å¡pic je kvadratiÄan, srednje velik pas s dvostrukom dlakom u nijansama lisiÄje crvene, uspravnim uÅ¡ima i Ävrsto svijenim repom.
Finski Å¡pic ima kvadratiÄan, uravnotežen obris s glavom nalik lisiÄjoj, oÅ¡tro uspravnim uÅ¡ima i tamnim oÄima u obliku badema. Tijelo je Ävrsto i dobro omiÅ¡ićeno, bez težine. Rep se svija prema naprijed preko leÄ‘a i naslanja na bedro, Å¡to je tipiÄno obilježje Å¡pica. Mužjaci su općenito veći i nose izraženiju ogrlicu od dlake nego ženke.
| Obilježje | Opis |
|---|---|
| Visina | Mužjaci oko 44 do 50 cm (17 do 20 in); ženke oko 39 do 45 cm (15 do 18 in) |
| Težina | Mužjaci oko 12 do 16 kg (26 do 35 lb); ženke oko 7 do 10 kg (15 do 22 lb) |
| Dlaka | Dvostruka dlaka: kratka, gusta poddlaka s duljom, tvrdom vanjskom dlakom |
| Boje | Nijanse lisiÄje crvene, od blijedomedene do duboke kestenjaste; male bijele oznake na prsima i Å¡apama dopuÅ¡tene |
| OÄi | Srednje, u obliku badema, tamne boje |
Dlaka je najprepoznatljivije obilježje pasmine. Å tenci se Äesto raÄ‘aju u tamnijoj nijansi i posvjetle kako sazrijevaju u odraslu lisiÄju crvenu boju. Vanjska dlaka odstoji od tijela, najdulja je na ramenima, stražnjoj strani bedara i repu. Poddlaka je meka i gusta te pruža zaÅ¡titu od hladnoće. Male bijele oznake na prsima i Å¡apama prihvaćaju se, no ukupan dojam treba biti jasno crven.
Finski špic je živahan, budan i samostalan, privržen svojoj obitelji, a suzdržan prema strancima te izrazito glasan.
Finski Å¡pic je živahan, budan i samouvjeren. Stvara bliske veze sa svojom obitelji i kod kuće je obiÄno nježan i razigran, Äesto strpljiv s djecom uz koju je odrastao. Prema strancima pasmina je sklona suzdržanosti i opreznosti, a ne agresivnosti, zbog Äega je uÄinkovit pas Äuvar.
Samostalnost je odredbena crta. Uzgojen da radi na udaljenosti od lovca i da sam donosi odluke na terenu, pas razmiÅ¡lja za sebe i možda neće izvrÅ¡iti naredbu bez razloga. To je za pasminu uobiÄajeno i traži strpljenje, a ne silu.
Finski Å¡pic jedna je od glasnijih pasmina pasa. Lajanje je odabrano kao radna vrijednost, pa pas rado koristi glas za upozorenje, za izražavanje uzbuÄ‘enja i za komunikaciju. S drugim psima može biti druÅ¡tven, iako su neke jedinke odluÄne prema istom spolu. Rana socijalizacija pomaže mu da se smiri u druÅ¡tvu drugih životinja i ljudi.
| Osobina | Ocjena |
|---|---|
| Privrženost | 4 |
| Energija | 4 |
| Podložnost treningu | 3 |
| Glasnost | 5 |
| Linjanje | 4 |
Finskom Å¡picu potrebno je redovito Äetkanje, svakodnevno kretanje i okruženje u kojem se lajanje i energija mogu držati pod kontrolom.
Finski Å¡pic je Äista pasmina slabog mirisa koja vlastitu dlaku održava u razumnom redu, no ipak mu je potrebna redovita njega radi upravljanja linjanjem i održavanja kondicije. Dvostruka dlaka obilno se linja tijekom sezonskih izmjena dlake, kada je potrebna svakodnevna pažnja.
Finski špic prilagođava se hladnom vremenu zahvaljujući dvostrukoj dlaci i preferira svježije uvjete. Može živjeti u kući sa sigurno ograđenim dvorištem. Budući da pasmina slobodno laje, bliski susjedi i stambeni prostori mogu biti izazov, osim ako vlasnik uvježba pouzdan znak za smirivanje i osigura dovoljno aktivnosti.
Finskom špicu dajte uravnoteženu prehranu usklađenu s njegovom životnom fazom i razinom aktivnosti, uz kontrolirane obroke kako bi ostao vitak.
Finski špic dobro napreduje na potpunoj, uravnoteženoj prehrani sastavljenoj za njegovu životnu fazu. Aktivnim radnim psima može trebati više kalorija nego pratiocima na nižoj razini aktivnosti. Budući da pasmina ima umjeren okvir, obroke treba odmjeriti kako bi pas ostao vitak i izbjegao dobivanje na težini.
| Životna faza | KoliÄina na dan | Obroci |
|---|---|---|
| Štene (2 do 6 mjeseci) | Prema uputama proizvoda za tjelesnu težinu | 3 do 4 |
| Štene (6 do 12 mjeseci) | Prema uputama proizvoda za tjelesnu težinu | 2 do 3 |
| Odrastao | Oko 1 do 1,5 šalice kvalitetne suhe hrane, prema težini i aktivnosti | 2 |
| Stariji | Blago smanjene kalorije radi niže aktivnosti | 2 |
Držite poslastice na malom udjelu dnevnih kalorija radi zaštite od dobivanja na težini. Većini finskih špiceva na potpunoj prehrani nisu potrebni dodatci. O svim dodatcima za zglobove, kožu ili dlaku posavjetujte se s veterinarom prije uvođenja te osigurajte stalan pristup svježoj vodi.
Finski špic općenito je zdrav, s životnim vijekom od oko 13 do 15 godina, iako je nekoliko nasljednih stanja vrijedno praćenja.
Finski Å¡pic je otporna pasmina s uobiÄajenim životnim vijekom od 13 do 15 godina. Ima manje raÅ¡irenih zdravstvenih problema od mnogih pasmina, dijelom zbog radnog podrijetla. Odgovorni uzgajivaÄi provode probir na poznata nasljedna stanja, a redovita veterinarska skrb podupire dug život.
| Stanje | Znakovi | Napomena |
|---|---|---|
| Displazija kukova | UkoÄenost, Å¡epanje, teÅ¡ko ustajanje | Probir uzgojnih pasa smanjuje rizik |
| IÅ¡ÄaÅ¡enje patele | Poskakujući hod, povremeno šepanje | Kreće se od blagog do potrebe za operacijom |
| Displazija lakta | Šepanje prednjih nogu, nevoljkost za kretanje | Nasljedno stanje zgloba; provjerite uzgojne linije |
| Epilepsija | Napadaji | U mnogim sluÄajevima podložno veterinarskom lijeÄenju |
Finski špic je inteligentan, ali samostalan, pa najbolje reagira na kratak, raznolik trening temeljen na nagradi, a ne na ponavljanju ili sili.
Finski Å¡pic je pametan i sposoban, no njegova samostalna, radna narav znaÄi da se ne trenira poput posluÅ¡ne pratilaÄke pasmine. UÄi brzo kada vidi razlog i nagradu, a gubi zanimanje uz dosadno ponavljanje. Strpljenje i dosljednost važniji su od pritiska. Grube metode obiÄno Äine pasminu otpornom.
Upravljanje lajanjem Äest je cilj treninga. Budući da je lajanje nagonsko, cilj je nadzirati ga, a ne ukloniti. UÄenje pouzdanog znaka za smirivanje i nagraÄ‘ivanje mirnog ponaÅ¡anja daje vlasniku naÄin da smiri psa. Rana socijalizacija s ljudima, psima i svakodnevnim situacijama gradi samopouzdanje i smanjuje opreznost.
Uzgoj finskog špica slijedi standardnu pseću reprodukciju, sa zdravstveno testiranim roditeljima i leglima od otprilike tri do šest štenaca.
Uzgoj finskog Å¡pica slijedi opći obrazac za srednje velike pse. Ženke obiÄno spolno sazrijevaju do prvog ili drugog tjeranja, no odgovorni uzgajivaÄi Äekaju dok kuja tjelesno ne sazrije i ne proÄ‘e odgovarajući zdravstveni probir prije parenja. Parenja treba planirati kako bi se oÄuvala graÄ‘a pasmine, lisiÄja crvena dlaka i radni temperament, uz izbjegavanje poznatih nasljednih stanja.
Gravidnost traje otprilike devet tjedana. Legla su obiÄno mala do umjerena. NovoroÄ‘eni Å¡tenci u prvim tjednima potpuno ovise o majci za toplinu i hranu, a uzgajivaÄi osiguravaju Äist, tih prostor za Å¡tenjenje. Rano rukovanje i nježno izlaganje kućnim zvukovima i ljudima pomažu Å¡tencima da se razviju u dobro prilagoÄ‘ene pse. Å tenci se Äesto raÄ‘aju tamniji i posvjetle prema odrasloj crvenoj boji kako rastu.
| Mjerilo | Vrijednost |
|---|---|
| Spolna zrelost | Oko 6 do 18 mjeseci (parite tek kada je pas potpuno zreo) |
| Trajanje gravidnosti | Oko 63 dana (otprilike 9 tjedana) |
| ProsjeÄna veliÄina legla | Oko 3 do 6 štenaca |
| Dob za odbijanje | Oko 6 do 8 tjedana |
| PreporuÄeni zdravstveni pregledi | Procjena kukova, lakta i patele roditelja |
Besplatan doživotni profil za vašeg psa pasmine Finski špic kod United Pet Cluba, s registriranim čipom i bez naknada za obnovu.
Krenite od kartice: ime psa pasmine Finski špic, datum rođenja, oštra fotografija i vaš telefon, spremljeni odjednom. Profil vrijedi cijeli pseći život i ništa ne košta, a broj čipa upisuje se bilo kada. Registracija psa radi s čipom i bez njega.
Veterinar ugrađuje čip, ali sama ugradnja ne registrira ništa drugdje; ta odgovornost ostaje na vama. Registrirajte mikročip besplatno u doživotnom planu: prima se čip svake marke, ažuriranja nakon selidbe ne koštaju ništa, a zapis odgovara na skeniranja u svako doba, u Hrvatskoj i izvan nje. Otvorite besplatan račun i riješite oboje večeras.
Otvorite besplatan račun kod United Pet Cluba, ispunite podatke psa pasmine Finski špic s fotografijom i spremite profil. Besplatan je cijeli pseći život, a obvezni upis u Središnji registar kućnih ljubimaca ide zasebno.
Upišite 15-znamenkasti broj čipa u besplatan račun zajedno s adresom i telefonom. Doživotni plan prima čip svake marke i nikada ne naplaćuje ažuriranja.
Jest, čipiranje pasa i upis u Središnji registar kućnih ljubimaca obvezni su otprilike od 2009. godine. Zapis United Pet Cluba to dopunjuje kako bi broj odgovarao i izvan Hrvatske, besplatno.
Ništa. Besplatni doživotni plan pokriva profil, registraciju čipa i sva buduća ažuriranja, bez godišnjih naknada.
ÄŒesta pitanja o finskom Å¡picu obuhvaćaju veliÄinu, temperament, lajanje, potrebe njege, životni vijek i prikladnost kao kućnog ljubimca.
RijeÄ je o srednjoj pasmini. Mužjaci su visoki oko 44 do 50 cm (17 do 20 in) i teže otprilike 12 do 16 kg (26 do 35 lb); ženke su manje, oko 39 do 45 cm (15 do 18 in) i 7 do 10 kg (15 do 22 lb).
Živahan je, budan i samostalan. Pasmina je privržena svojoj obitelji, suzdržana prema strancima i sposoban pas Äuvar.
Da. Uzgojen je kao pas koji laje na ptice i jedna je od glasnijih pasmina. Vlasnici mogu upravljati lajanjem ranim treningom i pouzdanim znakom za smirivanje, ali pas će koristiti svoj glas.
Njega je umjerena. Dlaci je potrebno tjedno Äetkanje i svakodnevna pažnja tijekom sezonskog linjanja, a psu je potrebno najmanje sat vremena kretanja dnevno. Lajanje i samostalnost traže iskusnog, aktivnog vlasnika.
ObiÄno 13 do 15 godina. Pasmina je općenito zdrava, a dobra prehrana, kretanje i veterinarska skrb podupiru dug život.
Da, za pravi dom. Blisko se veže uz svoju obitelj i obiÄno je dobar s djecom koju poznaje. Odgovara aktivnim domovima koji mogu podnijeti glasnog, energiÄnog psa i pružiti mu svakodnevno kretanje.
Nacionalni je pas Finske i dobro je poznat u sjevernoj Europi, no drugdje ostaje rjeđi od mnogih drugih špicastih pasmina, pa pronalazak štenca može potrajati.
