Border terijer sretan je, dobroćudan radni terijer poznat po svojoj opuštenoj naklonosti i neumornoj ljubavi prema aktivnosti.
Kako je dlaka pasmine Border terijer građena i što to znači pri njezi.
Oprez: Dlaku pasmine Border terijer treba trimati rukom, a ne šišati strojićem.
Oštra dlaka čupa se iz korijena kada sazrije i bude spremna odvojiti se. Šišalica je umjesto toga presiječe na pola i ostavi mekanu poddlaku ispod. Rezultat je dlaka koja izraste mlitava i izblijedjela, a otporna struktura vraća se tek nakon novog trimanja.
A few of the Border terijer profiles members have added to United Pet Club.
Border terijer je mali radni terijer iz Engleske, dobre naravi i privržen, s izraženom potrebom da ostane aktivan i zaposlen.
Border terijer je mali, Ävrst radni terijer nastao u pograniÄnom kraju izmeÄ‘u Engleske i Å kotske. Uzgojen je da prati goniÄe kada lovac jaÅ¡e na konju, a potom da uÄ‘e u zemlju za lisicom, pa spaja veliÄinu malog psa s izdržljivošću i upornošću mnogo većeg. Odrasli psi obiÄno teže izmeÄ‘u 5 i 7 kg (otprilike 11 do 16 lb), zbog Äega je pasmina jednostavna za suživot, a ipak dovoljno otporna za cijeli dan na otvorenom.
Dlaka je oÅ¡tra, dvoslojna i otporna na vremenske uvjete, a leži preko debele, labavo pripijene kože. Glava ima prepoznatljiv oblik nalik vidrinu, po Äemu se pasmina razlikuje od drugih terijera. UnatoÄ radnom podrijetlu, narav je za terijera neobiÄno opuÅ¡tena. Border terijeri su privrženi, razigrani i dobroćudni te se u pravilu dobro slažu s drugim kućnim ljubimcima kada odrastu uz njih.
RijeÄ je o aktivnoj pasmini koja želi zadatak ili barem svakodnevnu tjelovježbu. Border terijer koji se izvodi u Å¡etnju, s kojim se igra i kojem se zaokupi um, kod kuće je miran i druÅ¡tven. Onaj koji je ostavljen sam i nedovoljno kretanja pronaći će vlastitu zabavu, Äesto kopanjem ili grickanjem.
| Obilježje | Podatak |
|---|---|
| Podrijetlo | Engleska |
| VeliÄina | Mala (oko 5 do 7 kg / 11 do 16 lb) |
| Životni vijek | 12 do 15 godina |
| Skupina / uloga | Terijer; izvorno pas za lov na lisice |
| Dobro se slaže s | Obiteljima, djecom i drugim kućnim ljubimcima uz socijalizaciju |
Border terijer odgovara aktivnim vlasnicima i obiteljima koje mu mogu pružiti svakodnevnu Å¡etnju uz igru i koje vole psa koji želi sudjelovati u svemu Å¡to se dogaÄ‘a. Prilagodi se kućama sa sigurnim vrtom, a snalazi se i u manjim stanovima ako su mu potrebe za kretanjem zadovoljene. Kućanstva s maÄkama ili malim ljubimcima trebaju ih upoznavati oprezno jer pasmina zadržava lovaÄki nagon prema malim životinjama u pokretu koje ne poznaje.
Border terijer razvio se u brdovitom kraju izmeÄ‘u Engleske i Å kotske kao radni terijer za lov na lisice, uzgojen da trÄi s goniÄima i ulazi u zemlju.
Pasmina je ime dobila po pograniÄnom kraju izmeÄ‘u Engleske i Å kotske, osobito po podruÄju oko brežuljaka Cheviot u Northumberlandu. Poljoprivrednicima i lovaÄkim družinama tog kraja trebao je terijer koji je mogao prijeći velike udaljenosti s Äoporom goniÄa po neravnu terenu, a zatim se ugurati u brlog kako bi istjerao ili suoÄio se s lisicom koja je pustoÅ¡ila stoku. Rezultat je bio mali terijer graÄ‘en za izdržljivost, a ne za izložbeni ring.
Psi ovoga tipa radili su po brdima naraÅ¡tajima prije nego Å¡to je pasmina službeno zabilježena. Rana imena povezivala su terijere s mjesnim lovaÄkim družinama, a oblik koji poznajemo danas ustalile su seljaÄke obitelji koje su radnu sposobnost cijenile viÅ¡e od izgleda. Noge su ostale dovoljno duge da drže korak s konjima i goniÄima, a prsni koÅ¡ dovoljno uzak da prati plijen pod zemljom.
Britanski Kennel Club priznao je border terijera 1920. godine, a standard pasmine odredio je radnu graÄ‘u koju su ljubitelji željeli saÄuvati. American Kennel Club uslijedio je priznanjem 1930. godine. Kroz cijelo to razdoblje uzgajivaÄi su nastojali zadržati psa funkcionalnim, opirući se težem ili prenaglaÅ¡enu izgledu viÄ‘enu kod nekih drugih terijera.
Danas se border terijer mnogo Äešće drži kao pratitelj nego kao lovaÄki pas, no radna narav je ostala. Osobine koje su ga Äinile korisnim u brdima, to jest izdržljivost, staložena ćud i sposobnost da živi uz goniÄe, iste su one osobine koje ga danas Äine stabilnim obiteljskim psom.
Border terijer je mali terijer uskog tijela s oštrom dvoslojnom dlakom i prepoznatljivom glavom nalik vidrinu.
Border terijer ima radniÄki, neprenaglaÅ¡en izgled. Tijelo je usko, a psa se treba moći obuhvatiti dvjema rukama iza lopatica, provjera koja odražava potrebu da prati plijen u brlog. Noge su umjereno duge s obzirom na veliÄinu tijela, leÄ‘a su priliÄno duga, a cjelokupni obris je trkaći, a ne zdepast. Najprepoznatljivije obilježje je glava, koja se Äesto opisuje kao oblikom sliÄna vidrinoj, s kratkom, snažnom njuÅ¡kom i umjerenim stopom.
| Obilježje | Standard |
|---|---|
| Visina | Oko 28 do 40 cm (11 do 16 in) u grebenu |
| Težina | Mužjaci 6 do 7 kg (13 do 15,5 lb); ženke 5 do 6,4 kg (11,5 do 14 lb) |
| Dlaka | OÅ¡tra, gusta, žiÄana pokrovna dlaka preko mekane, priljubljene poddlake; debela, labava koža |
| Boje | Crvena, sivkasta i preplanula, plava i preplanula ili pÅ¡eniÄna |
| OÄi | Tamne, budna izraza, umjereno postavljene |
Dvoslojna dlaka glavna je zaÅ¡tita pasmine od vremenskih uvjeta. OÅ¡tar vanjski sloj odbija kiÅ¡u i prljavÅ¡tinu, dok gusta poddlaka zadržava toplinu. Priznate boje su crvena, sivkasta i preplanula, plava i preplanula te pÅ¡eniÄna, a mnogi psi imaju malo bijele boje na prsima. Boja dlake može se mijenjati s dobi, a osobito sivkasta mijenja nijansu kako pas sazrijeva. Da bi se održala njezina tekstura i zaÅ¡titna svojstva, dlaka se Äupa rukom, a ne Å¡iÅ¡a, Äime se uklanja odumrla dlaka i puÅ¡ta oÅ¡tra nova dlaka da izraste.
Border terijer je privržen, razigran i dobroćudan, prijateljski nastrojen prema ljudima i obiÄno druÅ¡tven s drugim psima, no zadržava terijerski nagon za lovom malih životinja.
Border terijer ima opuštenu, dobroćudnu narav koja je blaža nego kod mnogih terijera. Privržen je svojoj obitelji i uživa biti dio svakodnevice, prati ukućane iz sobe u sobu i pridružuje se igrama. S djecom je uglavnom strpljiv i razigran te dobro podnosi vrevu užurbanog kućanstva, iako igru s vrlo malom djecom uvijek treba nadzirati.
Prema strancima je pasmina obiÄno prijateljski nastrojena ili pristojno suzdržana, a ne agresivna, zbog Äega je loÅ¡ Äuvar, ali ugodan pratitelj. Budući da je uzgojena za život i rad u Äoporu s goniÄima, sklona je slaganju s drugim psima i može dijeliti dom s drugim kućnim ljubimcima kada uz njih odraste. Iznimka su male životinje u trku poput glodavaca, kunića, a ponekad i maÄaka koje ne poznaje, jer je lovaÄki nagon i dalje snažan.
RijeÄ je o budnom, energiÄnom psu kojem treba oduÅ¡ka. Border terijer s dovoljno kretanja i druÅ¡tva u zatvorenom je prostoru miran i prilagodljiv. Bez toga pasmina može kopati, grickati ili lajati iz dosade, a neke jedinke razviju ponaÅ¡anje povezano s odvajanjem ako ostanu same dulje vrijeme.
| Osobina | Ocjena |
|---|---|
| Privrženost | 5 |
| Energija | 5 |
| Podložnost obuci | 4 |
| Glasnost | 3 |
| Linjanje | 2 |
Border terijeru treba ruÄno Äupanje dlake nekoliko puta godiÅ¡nje, svakodnevno kretanje i druÅ¡tvo, a dobro se snalazi u većini domova sa sigurnim vrtom.
Border terijer je u većini pogleda pas koji ne zahtijeva mnogo održavanja, no njegova dlaka i razina aktivnosti oboje traže pažnju. Uređivanje dlake iz tjedna u tjedan je jednostavno, dok su kretanje i mentalna stimulacija dijelovi kojima se vlasnici moraju posvetiti svakodnevno.
Border terijer se prilagodi stanovima ili kućama ako su mu zadovoljene potrebe za kretanjem, no najsretniji je uz pristup sigurnom vrtu. Ograda mora biti Ävrsta i otporna na kopanje jer je pasmina zanesen kopaÄ i majstor bijega. Pas voli druÅ¡tvo i nije prikladan za dulja samovanja tijekom radnog dana bez plana za njegovo vrijeme.
Border terijeru dobro pristaje potpuna, uravnotežena hrana odmjerena prema težini i aktivnosti, davana u dva obroka dnevno, uz nadzor porcija radi sprjeÄavanja debljanja.
Hranite psa potpunom, uravnoteženom hranom prilagoÄ‘enom veliÄini pasmine i životnoj dobi. Budući da je border terijer malen, ali aktivan, energetske potrebe znatno se razlikuju izmeÄ‘u radnog psa i psa s kauÄa, pa bi porcije trebale odgovarati pojedinaÄnom psu, a ne prosjeku s vrećice. Pasmina ima zdrav apetit i može se brzo udebljati, pa je dnevne koliÄine najbolje odmjeriti, a ne davati po volji.
| Životna dob | KoliÄina dnevno | Obroci |
|---|---|---|
| Štene (2 do 6 mjeseci) | Prema deklaraciji hrane, raspoređeno tijekom dana | 3 do 4 |
| Mladunac (6 do 12 mjeseci) | Prema deklaraciji hrane za pse u rastu | 2 do 3 |
| Odrasli | Oko 100 do 160 g potpune suhe hrane | 2 |
| Stariji / manje aktivni | Smanjena porcija za održavanje vitke težine | 2 |
Poslastice zadržite na najviÅ¡e otprilike 10 posto dnevnih kalorija i oduzmite ih od obroka kako biste izbjegli debljanje. Male poslastice s malo masti dobro se pokazuju za obuku. Pas na potpunoj, uravnoteženoj hrani obiÄno ne treba dodatke; uvedite ih samo po savjetu veterinara. Osigurajte svježu vodu u svako doba, osobito nakon kretanja.
Border terijer je općenito zdrava, otporna pasmina s uobiÄajenim životnim vijekom od 12 do 15 godina, uz nekoliko nasljednih stanja za koja se vrijedi testirati.
Border terijer je jedna od otpornijih terijerskih pasmina i Äesto doživi izmeÄ‘u 12 i 15 godina. Njegovo radno podrijetlo pogodovalo je zdravim, funkcionalnim psima, pa pasmina izbjegava mnoge strukturne probleme viÄ‘ene kod prenaglaÅ¡enijih tipova. Ipak, kao i sve pasmine, nosi neke nasljedne rizike, a odgovorni uzgajivaÄi testiraju svoje matiÄno jato i dijele rezultate.
| Stanje | Znakovi | Napomena |
|---|---|---|
| Pseći epileptoidni grÄeviti sindrom (CECS) | Napadaji grÄenja, teturanja ili grÄa miÅ¡ića | Naziva se i Spikeova bolest; Äesto reagira na promjenu prehrane |
| Displazija kukova | UkoÄenost, Å¡epanje, nevoljkost za skakanje | Smanjuje se testiranjem rasplodnih pasa |
| IÅ¡ÄaÅ¡enje patele | Poskakujući hod, povremeno šepanje stražnje noge | Kreće se od blagih do sluÄajeva za operaciju |
| SrÄani Å¡umovi / srÄane mane | Brzo zamaranje, kašalj, nesvjestica | Otkrivaju se na redovitim veterinarskim pregledima |
Border terijer je inteligentan i željan ugoditi, Å¡to ga Äini podložnim obuci, no ima neovisnu crtu i snažan lovaÄki nagon koji traže rani, dosljedan rad.
Border terijer je bistar i voljan te brzo usvaja naredbe kada je obuka nagraÄ‘ujuća. Sklon je posluÅ¡nosti viÅ¡e od mnogih terijera, dijelom zbog suradljive, Äoporu naklonjene naravi koja je u njega uzgojena. Glavni izazovi su neovisna crta naslijeÄ‘ena iz radne proÅ¡losti i snažan nagon za jurenjem malih životinja, koji može potkopati odaziv. Oboje se rjeÅ¡ava ranom, dosljednom obukom i dobrom socijalizacijom, a ne silom.
Socijalizaciju zapoÄnite u Å¡tenećoj dobi izlažući psa ljudima, drugim psima, prometu i kućnim zvukovima na miran, pozitivan naÄin. Sesije neka budu kratke i raznolike jer se pasmina brzo dosadi ponavljanjem. Odaziv zaslužuje osobitu pažnju: vježbajte ga od rane dobi visokovrijednim nagradama i postupno ga uÄvršćujte uz smetnje prije nego Å¡to psu povjerite kretanje bez povodca u blizini cesta ili divljaÄi.
Border terijer doseže rasplodnu zrelost oko prve do druge godine, nosi legla od otprilike Äetiri do Å¡est Å¡tenaca i ima koristi od zdravstvenog testiranja oba roditelja.
Odgovoran rasplod border terijera usmjeren je na narav, radnu Ävrstoću i zdravlje, a ne samo na izgled. Ženke se ne bi trebale pariti pri prvom tjeranju; Äekanje do tjelesne i mentalne zrelosti, obiÄno oko dvije godine, daje zdravije rezultate. Oba roditelja trebaju biti procijenjena na poznate nasljedne probleme ondje gdje je testiranje dostupno, a uzgajivaÄi trebaju biti otvoreni oko rezultata.
Gravidnost traje otprilike 63 dana. Legla su obiÄno mala do umjerena, Äesto Äetiri do Å¡est Å¡tenaca. Border terijeri su općenito dobre majke i u većini sluÄajeva se okote bez poteÅ¡koća, iako bi veterinar trebao biti dostupan za savjet. Å tenci se postupno odbijaju od otprilike trećeg do Äetvrtog tjedna i imaju koristi od ranog, nježnog rukovanja i izloženosti uobiÄajenom kućnom životu.
Å tenci bi trebali ostati s majkom i leglom najmanje do osmog tjedna, Å¡to podupire druÅ¡tveni razvoj. Rana socijalizacija u tom razdoblju oblikuje samouvjerenu, staloženu narav po kojoj se pasmina cijeni. Kupci trebaju oÄekivati da će uzgajivaÄi postavljati pitanja o domu jer ovoj pasmini trebaju aktivni vlasnici koji mogu zadovoljiti njezine potrebe za kretanjem i druÅ¡tvom.
| Mjerilo | Vrijednost |
|---|---|
| Spolna zrelost | Oko 6 do 12 mjeseci (rasplod kasnije, oko 2. godine) |
| Gravidnost | Oko 63 dana |
| ProsjeÄna veliÄina legla | 4 do 6 štenaca |
| Odbijanje od sise | Od otprilike 3 do 4 tjedna |
| Odlazak u novi dom | Ne prije 8 tjedana |
Besplatan doživotni profil za vašeg psa pasmine Border terijer kod United Pet Cluba, s registriranim čipom i bez naknada za obnovu.
U Hrvatskoj je čipiranje pasa obvezno na razini cijele države otprilike od 2009. godine, uz upis u Središnji registar kućnih ljubimaca. Državna evidencija time je riješena; što nedostaje, jest zapis koji odgovara i izvan granica. Besplatni profil United Pet Cluba daje ga psu pasmine Border terijer: fotografija, podaci i vaši kontakti, pretraživi odasvud. Registracija traje nekoliko minuta.
Petnaest znamenki pod kožom psa pasmine Border terijer pokazuje na vas tek kad to kaže registar. Neka kaže besplatno: zapis kod United Pet Cluba nikad ne istječe, prima svaku marku čipa, a svaka promjena podataka je besplatna. Registracija mikročipa prvo, račun odmah zatim.
Otvorite besplatan račun kod United Pet Cluba, ispunite podatke psa pasmine Border terijer s fotografijom i spremite profil. Besplatan je cijeli pseći život, a obvezni upis u Središnji registar kućnih ljubimaca ide zasebno.
Upišite 15-znamenkasti broj čipa u besplatan račun zajedno s adresom i telefonom. Doživotni plan prima čip svake marke i nikada ne naplaćuje ažuriranja.
Jest, čipiranje pasa i upis u Središnji registar kućnih ljubimaca obvezni su otprilike od 2009. godine. Zapis United Pet Cluba to dopunjuje kako bi broj odgovarao i izvan Hrvatske, besplatno.
Ništa. Besplatni doživotni plan pokriva profil, registraciju čipa i sva buduća ažuriranja, bez godišnjih naknada.
UobiÄajena pitanja o veliÄini, temperamentu, potrebama njege, životnom vijeku i prikladnosti border terijera kao obiteljskog psa.
RijeÄ je o maloj pasmini. Odrasli psi stoje oko 28 do 40 cm u grebenu i obiÄno teže 5 do 7 kg (otprilike 11 do 16 lb), pri Äemu su mužjaci neÅ¡to veći od ženki.
Da. Pasmina je privržena, razigrana i dobroćudna te je uglavnom strpljiva i tolerantna prema djeci. Nadzirite igru s vrlo malom djecom, kao i sa svakim psom.
ObiÄno se dobro slaže s drugim psima i može živjeti s maÄkama kada odrastu zajedno. Zadržava snažan lovaÄki nagon prema malim životinjama koje ne poznaje, poput glodavaca i kunića, pa upoznavanja trebaju biti oprezna.
UreÄ‘ivanje dlake je jednostavno, uz tjedno Äetkanje i ruÄno Äupanje nekoliko puta godiÅ¡nje. Veća obveza su kretanje i druÅ¡tvo: rijeÄ je o aktivnom psu kojem treba svakodnevna aktivnost i koji ne voli dulja samovanja.
ObiÄno 12 do 15 godina. Jedna je od otpornijih terijerskih pasmina, a zdrava težina, dobra preventivna skrb i testirano rasplodno jato podupiru dug život.
Može biti, za aktivne vlasnike voljne pružiti svakodnevno kretanje te dosljednu obuku temeljenu na nagradi. Vlasnici koji su cijeli dan odsutni ili žele psa slabe energije za krilo smatrali bi ga lošim odabirom.
Linjanje je slabo u usporedbi s mnogim pasminama, osobito kada se žiÄana dlaka ruÄno Äupa po rasporedu. Redovito ureÄ‘ivanje drži slobodnu dlaku pod kontrolom.
