Charolais

Šarole je pasmina goveda za proizvodnju mesa podrijetlom iz središnje Francuske. Riječ je o jednoj od najkrupnijih pasmina koje se uzgajaju u svijetu, a odrasli bikovi često prelaze 1000 kg žive vage. Pasminu prepoznajemo po gotovo bijeloj do kremastoj dlaci i snažnom, mišićavom tijelu.

Goveda šarole uzgajaju se prvenstveno radi mesa. Brzo rastu, učinkovito pretvaraju hranu u mišićnu masu, a trupovi daju velik udio posnog mesa uz razmjerno malo masnoće. Zbog tih svojstava pasmina se često koristi u križanju, gdje se bikovi šarole pare s kravama drugih pasmina kako bi potomstvo dobilo veću tjelesnu masu i brži rast.

Pasmina se proširila daleko izvan Francuske i danas je zastupljena diljem Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Australije te dijelova Afrike. Prilagođava se različitim klimatskim uvjetima i načinima uzgoja, od ekstenzivnog ispasa do intenzivnijeg tova.

Kome odgovara

Šarole odgovara uzgajivačima goveda za meso koji žele brzorastuću telad i visok udio posnog mesa. Zbog veličine životinja potrebna je čvrsta ograda, izdržljiva oprema za rukovanje te dovoljno hrane i pašnjaka za krupna grla. Pasmina se dobro uklapa u komercijalna stada i programe križanja, no njezina krupnoća čini je manje praktičnom za vrlo mala gospodarstva s ograničenom opremom.

Pasmina je dobila ime po području oko grada Charollesa u departmanu Saône-et-Loire, u središnjoj istočnoj Francuskoj. Goveda ovog tipa uzgajana su ondje stoljećima, isprva kao vučna stoka za rad u polju i prijevoz, a potom i kao izvor mesa.

Tijekom vremena francuski uzgajivači usmjerili su selekciju prema veličini, mišićavosti i brzini rasta, a ne prema radnoj sposobnosti. Matična knjiga pasmine osnovana je u Francuskoj 1864. godine, čime je uvedeno sustavno vođenje evidencije i selekcije. Uzgajivači su se usredotočili na poboljšanje kvalitete trupa i brzine rasta, svojstava koja danas obilježavaju modernu šarole.

Pasmina je dugo ostala ograničena uglavnom na Francusku. Šira međunarodna pozornost uslijedila je u dvadesetom stoljeću, kada su njezina veličina i rast postali privlačni za križanje. Životinje i genetski materijal izvozili su se u brojne zemlje, pa je šarole postala jedna od najraširenijih pasmina goveda za meso.

Budući da je u nekim područjima izravan uvoz žive stoke iz Europe bio ograničen zbog veterinarsko-zdravstvenih razloga, mnoge su zemlje svoje početne populacije šarole gradile kroz kontrolirane uzgojne programe, a poslije i uvozom sjemena za umjetno osjemenjivanje. U mnogima od tih zemalja osnovano je nacionalno uzgojno udruženje koje vodi evidenciju i promiče pasminu.

Šarole je građena za krupnoću i mišićavost. Tijelo je dugo i duboko, leđa široka, a zadnji dio tijela dobro razvijen. Noge su jake i postavljene ispod teškog okvira kako bi nosile težinu životinje. Cjelokupan dojam jest snažna, zbijena životinja.

Dlaka je kratka, u rasponu od bijele do blijedokremaste ili pšenične boje. Koža je obično ružičasta, a njuška, papci i rogovi svijetle su boje. Postoje i rogate i prirodno bezrožne (komolje) linije, pri čemu su potonje razvijene selektivnim uzgojem.

Dlaka i boje

Svijetla dlaka najprepoznatljivije je obilježje pasmine. Boja varira od čiste bijele do blage kremaste nijanse. Svijetla dlaka, ružičasta koža te svijetli rogovi i papci ostaju dosljedni kroz cijelu pasminu, zbog čega je čistokrvnu šarole lako prepoznati. Kod križanaca se svijetla boja često dijelom prenosi i može posvijetliti potomstvo tamnije obojenih krava.

Goveda šarole poznata su po mirnom, staloženom temperamentu. Pasminu opisujemo kao mirnu, poslušnu i uravnoteženu, a ta su svojstva osobito važna kod životinje ovakve veličine. Dobro uhodane životinje samopouzdano se uklapaju u svakodnevnu rutinu bez većih poteškoća.

U stadu se goveda šarole lako miješaju s vlastitom pasminom i drugim pasminama, što je dijelom razlog zašto dobro funkcioniraju u programima križanja. Krave su pažljive majke i obično štite telad, pa uzgajivači paru krave i teleta za vrijeme teljenja ostavljaju dodatan prostor.

U kontaktu s ljudima redovito mirno rukovanje drži životinje smirenima i lakšima za premještanje. Kao i kod svake krupne pasmine, narav se razlikuje od grla do grla, a bikovi posebno zahtijevaju oprez i sigurnu opremu, bez obzira na opću narav pasmine.

Njega goveda šarole svodi se na zadovoljavanje potreba krupnih životinja na ispaši: dovoljno hrane, čista voda, zaklon od ekstremnih vremenskih prilika i oprema dovoljno čvrsta da sigurno podnese njihovu veličinu.

Njega dlake i kože

• Redovito pregledavajte dlaku i kožu zbog nametnika poput ušiju, krpelja i muha
• Održavajte životinje čistima i, gdje je moguće, osigurajte stupove ili četke za trljanje
• Provjeravajte papke te ih obrezujte ili tretirajte prema potrebi kako biste spriječili šepavost
• Pratite stanje svijetle kože oko očiju i njuške zbog opeklina od sunca na jakom suncu

Kretanje

• Osigurajte otvoren pašnjak kako bi se goveda mogla slobodno kretati i pasti
• Rotirajte pašnjačke površine radi očuvanja kvalitete paše i smanjenja opterećenja nametnicima
• Ostavite stadu dovoljno prostora za kretanje bez guranja, što životinje drži mirnima

Okoliš

Goveda šarole dobro napreduju na kvalitetnom pašnjaku i podnose različite klimatske uvjete. U toplim razdobljima trebaju hlad i zaklon, dijelom zato što svijetla koža lako izgori na suncu, a u hladnim i vlažnim uvjetima potrebni su vjetrobrani ili nadstrešnice. Ograde i oprema za rukovanje moraju biti izrađene za teške životinje, jer standardna ograda može popustiti pred njihovom veličinom i snagom.

Goveda šarole preživači su na ispaši, pa je osnova obroka krmivo: paša, sijeno ili silaža. Budući da pasmina brzo raste i doseže veliku tjelesnu masu, životinjama treba dovoljno energije i bjelančevina, osobito teladi u rastu, gravidnim kravama i grlima u tovu za tržište. Kad sama paša ne zadovoljava te potrebe, uzgajivači dodaju koncentrate, žitarice ili druge dopunske krmne smjese.

Minerali i dodaci

Govedima je potreban stalan pristup čistoj vodi te mineralima kojih na paši može nedostajati. Kamen soli i mineralne lizalice ili rastresite mineralne smjese pomažu nadoknaditi manjak mikroelemenata poput bakra, selena i magnezija, a točan omjer ovisi o lokalnom tlu i krmivu. Veterinar ili stočni nutricionist može savjetovati dodatke prema prehrani i stanju stada.

Goveda šarole robusna su i otporna pasmina koja se prilagođava različitim klimatskim uvjetima. Uz dobru njegu grla mogu živjeti oko 12 do 18 godina, iako se goveda za meso često drže kraće, tijekom njihova proizvodnog vijeka. Glavni zdravstveni izazovi vezani su uz veličinu i rast pasmine: krupna telad može otežati teljenje, a teška grla ovise o zdravim papcima i nogama.

Preventivna njega

• Provodite program cijepljenja prilagođen lokalnim rizicima od bolesti
• Redovito suzbijajte crijevne parazite, uši, krpelje i muhe
• Obrezujte i pregledavajte papke kako biste spriječili šepavost
• Pratite tjelesnu kondiciju i prilagođavajte hranidbu tijekom proizvodnog ciklusa
• Pomno pratite krave oko teljenja te pomozite ili pozovite veterinara kad je potrebno

Goveda šarole dosežu rasplodnu dob u prvoj do drugoj godini života, a junice se obično prvi put tele oko druge godine, ovisno o rastu i načinu uzgoja. Parenje se obavlja prirodnim putem s bikom ili umjetnim osjemenjivanjem, koje se naveliko koristi za širenje genetike šarole diljem svijeta.

Graviditet traje otprilike devet mjeseci. Krave obično donose na svijet jedno tele, a blizanci su rijetkost. Telad šarole obično je krupna i brzo raste nakon rođenja, što je jedna od glavnih gospodarskih prednosti pasmine, ali i razlog zašto se teljenje pomno prati. Uzgajivači kontroliraju veličinu teladi odabirom bika i usklađivanjem bikova šarole s kravama odgovarajuće veličine, često u programima križanja.

Krave su pažljive majke i proizvode dovoljno mlijeka za odgoj snažne teladi. Telad se obično odbija u dobi od nekoliko mjeseci, nakon čega nastavlja brzo rasti na paši ili uz dohranu do tržišne ili rasplodne mase.