Labrador retriver prijateljska je, druželjubiva pasmina voljena kao obiteljski pratitelj i odan radni pas.
How the Labrador retriver coat is built, and what that means when you groom it.
Kritično: A Labrador retriver should not be shaved.
Poddlaka drži vrućinu vani jednako kao i hladnoću, a pokrovna dlaka štiti kožu od sunca i uboda kukaca. Šišanje cijele dlake uklanja oboje. Često izraste u mrljama, mekana ili druge boje, a kod nekih životinja pokrovna dlaka se više nikada ne vrati kako treba. Iščetkajte poddlaku umjesto da je režete.
Informacija: A Labrador retriver drops its undercoat in heavy bursts.
Poddlaka izlazi u jakim naletima tijekom nekoliko tjedana. Grablje za poddlaku, ili kupanje praćeno pravim sušenjem, skidaju je daleko brže od svakodnevnog četkanja. Kratko šišanje ovdje nije prečac.
A few of the Labrador retriver profiles members have added to United Pet Club.
Labrador retriver je srednje velik do velik sportski pas s Newfoundlanda, poznat po prijateljskoj naravi, lakoj poucljivosti i kratkoj dlaci otpornoj na vodu. Odrasli psi visoki su oko 55 do 62 cm.
Labrador retriver je srednje velik do velik pas izvorno uzgojen za aportiranje divljaci i ribe u hladnoj vodi. Spada medu najcesce registrirane pasmine u mnogim zemljama, ukljucujuci Sjedinjene Americke Drzave i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Labradore odlikuje ujednacena narav, izrazen nagon za radom i spremnost na suradnju s ljudima. Zbog tih osobina cesti su kao obiteljski psi, psi pomagaci i psi za otkrivanje mirisa.
Pasmina ima kratku, gustu dvostruku dlaku koja linja tijekom cijele godine, s jacim sezonskim linjanjem. U vecini standarda priznate su tri boje dlake: crna, zuta i cokoladna.
| Obiljezje | Detalj |
|---|---|
| Podrijetlo | Newfoundland (danas dio Kanade), dodatno razvijen u Ujedinjenom Kraljevstvu |
| Velicina | Srednje velik do velik; 25 do 36 kg (55 do 80 lb) |
| Zivotni vijek | Oko 11 do 13 godina |
| Skupina/uloga | Sportski/pticar; retriver, rad pomagaca i otkrivanja mirisa |
| Dobro se slaze s | Djecom, obiteljima, drugim psima; opcenito druzeljubiv prema strancima |
Labradori odgovaraju aktivnim kucanstvima koja mogu pruziti svakodnevno kretanje i dosljedan trening. Dobar su izbor za prve vlasnike spremne uloziti vrijeme te za obitelji s djecom. Manje su prikladni za one koji zele mirnog psa ili psa koji malo linja, kao i za one koji su dugo izvan kuce, jer su labradori druzeljubivi i skloni debljanju bez dovoljno aktivnosti.
Labrador retriver potjece od vodenog psa sv. Ivana s Newfoundlanda, dotjeran je na britanskim imanjima u 19. stoljecu, a priznali su ga The Kennel Club 1903. i Americki kinoloski savez 1917. godine.
Pasmina potjece s Newfoundlanda, gdje su lokalni vodeni psi poznati kao pas sv. Ivana (ili mali newfoundlandski pas) radili uz bok ribarima. Ti su psi aportirali ribu, izvlacili mreze i pomagali u povlacenju uzica u hladnoj atlantskoj vodi tijekom 18. i pocetkom 19. stoljeca.
Britanski posjetitelji i trgovci doveli su neke od tih pasa u Englesku pocetkom 19. stoljeca. Engleska imanja, ukljucujuci ona grofa od Malmesburyja i vojvode od Buccleucha, drzala su ih i uzgajala za aportiranje divljaci na lovackim imanjima. Ime labrador uslo je u uporabu u tom razdoblju, premda psi potjecu s Newfoundlanda, a ne iz same regije Labrador.
Uzgoj u Britaniji suzio je tip u modernog labradora. Karantenska pravila i porez na zenke pasa na Newfoundlandu vremenom su smanjili uvoz, pa su britanske linije postale temelj pasmine.
The Kennel Club u Ujedinjenom Kraljevstvu priznao je labrador retrivera 1903. godine. Americki kinoloski savez registrirao je pasminu 1917. godine. Zuta i cokoladna boja dlake biljezene su uz crnu vec u ranoj sluzbenoj povijesti pasmine, pri cemu je crna bila najcesca u najranijem fondu.
Labradori su snazno gradeni psi siroke glave, repa nalik vidrinom i kratke guste dvostruke dlake u crnoj, zutoj ili cokoladnoj boji. Muzjaci su visoki oko 57 do 62 cm, a zenke oko 55 do 60 cm.
Labrador retriver ima skladnu, misicavu gradu s dubokim prsima i ravnom gornjom linijom. Glava je siroka s umjerenim prijelazom celo-njuska, a usi padaju uz glavu. Prepoznatljiva osobina je rep poput vidrina, debeo u korijenu, zaobljen i pokriven gustom dlakom. Dlaka je kratka, ravna i otporna na vodu, iznad meke poddlake.
| Osobina | Detalj |
|---|---|
| Visina | Muzjaci 57 do 62 cm (22,5 do 24,5 in); zenke 55 do 60 cm (21,5 do 23,5 in) |
| Tezina | Muzjaci 29 do 36 kg (65 do 80 lb); zenke 25 do 32 kg (55 do 70 lb) |
| Dlaka | Kratka, gusta, ravna dvostruka dlaka; otporna na vodu |
| Boje | Crna, zuta, cokoladna |
| Oci | Smede ili lesnikaste; blag, paznjiv izraz |
Tri standardne boje su crna, zuta i cokoladna. Zuta se krece od blijedo kremaste do liscaste crvene. Male bijele oznake na prsima dopustene su u mnogim standardima, ali nisu pozeljne. Dvostruka dlaka znaci jako sezonsko linjanje, obicno dvaput godisnje, uz stalno linjanje ostatak godine. Neki se labradori reklamiraju kao srebrni, sto je razrijedeni ton cokoladne i veliki savezi ga ne priznaju kao zasebnu boju.
Labradori su prijateljski, otvoreni i zeljni ugoditi, pa su druzeljubivi prema obitelji, strancima i drugim zivotinjama. Vrlo su energicni i trebaju oduska za taj nagon kako bi se izbjegli problemi u ponasanju.
Labradori su poznati po postojanoj, prijateljskoj naravi. Prema clanovima obitelji su privrzeni i vezani za ljude te se obicno drze blizu svojih vlasnika. Uglavnom se dobro slazu s djecom, no zbog velicine i energije malu djecu treba nadzirati tijekom igre.
Vecina labradora docekuje strance prijateljski, a ne sa sumnjom, pa su losi cuvari, ali dobri suputnici u zivahnim kucanstvima. Opcenito se slazu s drugim psima, a cesto i s mackama, osobito ako su odrasli uz njih.
Pasmina ima izrazen nagon za aportiranjem i grickanjem. Bez dovoljno kretanja i mentalnog rada labrador moze gristi, kopati ili postati tezak za vodenje. Dobro reagira na trening i napreduje uz redovitu aktivnost i jasnu rutinu.
| Osobina | Ocjena |
|---|---|
| Privrzenost | 5 |
| Energija | 5 |
| Poucljivost | 5 |
| Glasnost | 3 |
| Linjanje | 4 |
Labradori trebaju tjedno cetkanje, svakodnevno kretanje od najmanje sat vremena i dom u kojem dobivaju redovitu aktivnost i drustvo. Dvostruka dlaka jako linja, pa je redovito timarenje vazno.
Labradori se prilagodavaju kucama ili stanovima sve dok dobivaju dovoljno svakodnevnog kretanja, no najbolje im odgovara pristup dvoristu ili otvorenom prostoru. Druzeljubivi su psi i lose podnose dugo razdoblje samoce. Sigurno ograden prostor koristan je jer nos i nagon pasmine mogu odvesti psa u lutanje.
Labradorima odgovara potpuna prehrana prilagodena zivotnoj dobi i aktivnosti, davana u odmjerenim kolicinama radi sprjecavanja debljanja. Odrasli obicno jedu 2,5 do 3 salice suhe hrane dnevno, u dva obroka.
Hranite potpunom i uravnotezenom psecom hranom primjerenom dobi, velicini i razini aktivnosti psa. Labradori su skloni prejedanju i pretilosti, pa obroke treba odmjeravati, a ne davati hranu po volji. Kolicine ovise o kalorijskoj vrijednosti hrane, tezini psa i koliko je aktivan, pa upute na proizvodu uzmite kao polaziste i prilagodite ih tjelesnoj kondiciji. Osigurajte svjezu vodu u svako doba.
| Zivotna faza | Kolicina dnevno | Obroka dnevno |
|---|---|---|
| Stene (2 do 6 mjeseci) | Oko 2 do 3 salice | 3 do 4 |
| Stene (6 do 12 mjeseci) | Oko 2,5 do 3,5 salice | 2 do 3 |
| Odrastao pas | Oko 2,5 do 3 salice | 2 |
| Stariji/manje aktivan | Oko 2 do 2,5 salice | 2 |
Poslastice ogranicite na najvise oko 10 posto dnevnih kalorija i oduzmite ih od obroka. Mnogi vlasnici dio odmjerene granulirane hrane koriste kao nagradu pri treningu. Dodaci poput potpore zglobovima ili ribljeg ulja ponekad se daju, ali potpuna prehrana obicno zadovoljava potrebe zdravog psa. Posavjetujte se s veterinarom prije dodavanja bilo kojeg dodatka.
Labradori obicno zive 11 do 13 godina i opcenito su otporni, no pasmina je sklona displaziji kukova i laktova, pretilosti te odredenim ocnim i nasljednim stanjima. Zdravstveni pregled uzgojnih pasa smanjuje rizik.
Labradori su opcenito zdravi psi s uobicajenim zivotnim vijekom od oko 11 do 13 godina. Sklonost debljanju jedna je od najvecih prakticnih zdravstvenih briga jer pretilost pogorsava probleme sa zglobovima i skracuje zivot. Odgovorni uzgajivaci prije parenja pretrazuju roditeljske pse na nasljedna stanja.
| Stanje | Znakovi | Napomena |
|---|---|---|
| Displazija kukova | Hramanje, ukocenost, otezano ustajanje | Provjerava se ocjenjivanjem kukova kod uzgojnih pasa |
| Displazija laktova | Hramanje prednjih nogu, nevoljkost prema kretanju | Nasljedna; preporucuje se pretraga |
| Pretilost | Prekomjerna tezina, slaba izdrzljivost | Uglavnom se moze sprijeciti prehranom i kretanjem |
| Progresivna atrofija mreznice | Nocna sljepoca, opadanje vida | Nasljedna; dostupni su DNK testovi |
| Kolaps izazvan naporom | Slabost ili kolaps nakon intenzivne aktivnosti | Povezan s poznatim genom; dostupan DNK test |
| Upale uha | Tresenje glavom, neugodan miris, grebanje | Klopave usi zadrzavaju vlagu; redovito ciscenje pomaze |
Labradori su medu pasminama koje se najlakse treniraju jer su inteligentni, motivirani hranom i zeljni ugoditi. Rana socijalizacija i dosljedne metode temeljene na nagradi daju najbolje rezultate.
Labradori brzo uce i rado suraduju s ljudima, zbog cega se tako cesto koriste kao psi vodici i psi za otkrivanje mirisa. Najbolje reagiraju na trening temeljen na nagradi uz hranu, igracke ili pohvalu. Glavni su izazovi usmjeravanje njihove energije i upravljanje navikom da hvataju i drze predmete u njusci. Trening zapocnite rano te neka vjezbe budu kratke i dosljedne.
Labradori spolno sazrijevaju oko 6 do 12 mjeseci, ali se obicno pare kasnije, nakon obavljenih zdravstvenih pretraga. Skotnost traje oko 63 dana, a leglo u prosjeku ima 6 do 8 stenaca.
Zenke labradora obicno imaju prvo tjeranje izmedu 6 i 12 mjeseci starosti, no odgovoran uzgoj odgada se dok pas tjelesno ne sazrije i ne prode zdravstvenu pretragu kukova, laktova, ociju i genetskih stanja. Zenke se tjeraju otprilike dvaput godisnje.
Skotnost traje oko 63 dana od zaceca. Leglo najcesce ima 6 do 8 stenaca, premda se javljaju i veca i manja legla. Stenci se rade slijepi i gluhi te potpuno ovise o majci u prvim tjednima.
Stenci sisu nekoliko tjedana i pocinju odbice na cvrstu hranu oko 3. do 4. tjedna. Rano rukovanje i socijalizacija u domu uzgajivaca oblikuju kasniju narav. Stenci obicno odlaze u nove domove oko 8. tjedna, nakon odbica i pocetka rasporeda cijepljenja.
| Pokazatelj | Vrijednost |
|---|---|
| Spolna zrelost | Oko 6 do 12 mjeseci |
| Ciklusi tjeranja | Otprilike dvaput godisnje |
| Skotnost | Oko 63 dana |
| Prosjecna velicina legla | 6 do 8 stenaca |
| Dob odbica | Oko 6 do 8 tjedana |
| Dob za novi dom | Oko 8 tjedana |
Besplatan doživotni profil za vašeg psa pasmine Labrador retriver kod United Pet Cluba, s registriranim čipom i bez naknada za obnovu.
Vaš pas pasmine Labrador retriver može već danas dobiti besplatan profil u registru United Pet Cluba, s mikročipom ili bez njega. Profil povezuje vaš telefon i adresu s podacima psa, a upravo ta veza pretvara skeniranje u skloništu u poziv vama. Registrirajte psa u nekoliko minuta; profil ostaje besplatan doživotno.
Petnaest znamenki pod kožom psa pasmine Labrador retriver pokazuje na vas tek kad to kaže registar. Neka kaže besplatno: zapis kod United Pet Cluba nikad ne istječe, prima svaku marku čipa, a svaka promjena podataka je besplatna. Registracija mikročipa prvo, račun odmah zatim.
Otvorite besplatan račun kod United Pet Cluba, ispunite podatke psa pasmine Labrador retriver s fotografijom i spremite profil. Besplatan je cijeli pseći život, a obvezni upis u Središnji registar kućnih ljubimaca ide zasebno.
Upišite 15-znamenkasti broj čipa u besplatan račun zajedno s adresom i telefonom. Doživotni plan prima čip svake marke i nikada ne naplaćuje ažuriranja.
Jest, čipiranje pasa i upis u Središnji registar kućnih ljubimaca obvezni su otprilike od 2009. godine. Zapis United Pet Cluba to dopunjuje kako bi broj odgovarao i izvan Hrvatske, besplatno.
Ništa. Besplatni doživotni plan pokriva profil, registraciju čipa i sva buduća ažuriranja, bez godišnjih naknada.
Ceste kupcima zanimljive teme o labrador retriverima: velicina, linjanje, slaganje s djecom, zivotni vijek, cijena i koliko su zahtjevni za njegu.
Odrasli labradori visoki su oko 55 do 62 cm u grebenu i tesko otprilike 25 do 36 kg, pri cemu su muzjaci opcenito veci od zenki.
Da. Imaju gustu dvostruku dlaku koja linja tijekom cijele godine, s jacim linjanjem dvaput godisnje. Tjedno cetkanje, a cesce tijekom jakog linjanja, pomaze u uklanjanju rastresene dlake.
Labradori su obicno prijateljski i strpljivi s djecom, sto je dio razloga zasto su popularni obiteljski psi. Zbog velicine i energije malu djecu treba nadzirati tijekom igre.
Vecina labradora zivi oko 11 do 13 godina. Odrzavanje zdrave tezine i redovita veterinarska skrb podupiru dulji i zdraviji zivot.
Cijene se znatno razlikuju prema regiji, uzgajivacu te rodovniku i zdravstvenim pretragama psa. Stenci od zdravstveno pretrazenih roditelja obicno stoje vise, a udomljavanje preko skloniista jeftinija je mogucnost.
Timarenje i trening su jednostavni, ali pasmina treba svakodnevno kretanje i drustvo. Vlasnici trebaju paziti i na velicinu obroka jer se labradori lako debljaju.
Obicno nisu. Skloni su biti prijateljski prema strancima, pa su bolji suputnici i obiteljski psi nego cuvari.
